Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da bi država trebalo da preuzme Kombinat aluminijuma Podgorica, Željezaru, Elektroprivredu i Rudnike boksita i uglja nakon što se konstatuju promašaji u privatizacijama tih strateških preduzeća.
- Da se paralelno sa preuzimanjem tih preduzeća od strane države pošteno i pravično sagleda stvarni dug, uloga korupcije i druge zloupotrebe u poslovanju i privatizaciji, kako bi se do kraja doveo postupka suočavanja aktera tih radnji sa zakonom. Upravo izricanje presuda i oduzimanje imovine takvim likovima - biće dobra poruka svim građanima, a posebno novim poslovodnim strukturama koje treba da rade vrijedno i pošteno, kazao je Mandić za Portal Analitika.
Komentarišući prvi krug pregovora sa premijerom Igorom Lukšićem i potpredsjednikom Vlade Duškom Markovićem o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa, Mandić je kazao da je opozicija saopštila svoje jedinstvene zahtjeve, koji nijesu ucjena nego pokušaj da kvalitetnim predlozima doprinesu demokratskom razvoju Crne Gore.- Priču o ucjenama plasiraju pojedini rigidni krugovi iz režima, na koje se, srećom, niko ozbiljan ne osvrće. Nova će, naravno, insistirati da naši predlozi iz oblasti identitetskih pitanja budu uvaženi, jer je to dobro za sve građane, a ne samo za najbrojniju jezičku zajednicu i srpski narod. Naši prijedlozi, prema tome, nijesu ucjena već neophodna potreba za uspostavljanjem boljih odnose u samoj Crnoj Gori, kaže Mandić.
ANALITIKA: Zbog čega se premijer Igor Lukšić predomislio i odustao od inicijative za glasanje o povjerenju svojoj Vladi?
MANDIĆ: Najjači igrači u DPS-u i oko njega spriječili su inicijativu premijera Lukšića. Čini se da je premijer ovom inicijativom jednostavno htio da kaže da on ne želi da preuzme krivicu za posao kojim je upravljao njegov prethodnik Đukanović.
Zato predsjedniku DPS-a nije bilo u interesu da inicijativa o povjerenju Vladi, i to zbog stanja u KAP-u, potekne od potpredsjednika DPS-a Igora Lukšića.
ANALITIKA: Hoće li onda Vlada Igora Lukšića ''preživjeti'' glasanje o nepovjerenju koje je zakazano za 29. februar? Kako gledate na ulogu SNP-a kada je u pitanju inicijativa za nepovjerenje; zbog čega je SNP požurila sa najavom inicijative?
MANDIĆ: Vlada i vladajuća koalicija su se - nakon premijerove najave da će tražiti glasanje o povjerenju - našli u vrlo komplikovanoj situaciji. Nadam se da niko u SNP-u nije želio da pomogne Đukanoviću po pitanju zaustavljanja inicijative predsjednika Vlade da se glasa o povjerenju Vladi, jer se takav utisak mogao steći na osnovu brzine same inicijative koja je u trenutku saopštavanja bila lišena elementarne logike.
ANALITIKA: Crnogorska Skupština će se u utorak izjasniti o odluci Vlade da preuzme dugove KAP-a od Dojče banke. Koje je po Vama pravo i održivo rješenje za KAP?
MANDIĆ: KAP treba da radi. Kada to kažem ne mislim samo na održavanje postojeće proizvodnje ingota za trgovačke potrebe Glenkora već prvenstveno na odlučnu akciju razvoja u pravcu povećanja broja proizvodnih asortimana i otvaranja novih radnih mjesta. U KAP treba vjerovati jer sa određenim ulaganjima to može da bude veoma uspješno preduzeće kao što je i bilo nekada. Nova srpska demokratija očekuje da se što prije konstatuju promašaji u privatizaciji Elektroprivrede, KAP-a, Željezare kao i rudnicima boksita i uglja.
Da se paralelno sa preuzimanjem tih preduzeća od strane države pošteno i pravično sagleda stvarni dug, uloga korupcije i druge zloupotrebe u poslovanju i privatizaciji, kako bi se do kraja doveo postupak suočavanja aktera tih radnji sa zakonom. Elektro-metalurški kompleks ne smije nikada više da bude predmet pljačke problematičnih stranih „vlasnika“, raznih menadžerskih ekipa povezanih sa korumpiranim političara i tajkunima kao što se to radilo za zadnjih dvadeset godina. Upravo izricanje presuda i oduzimanje imovine takvim likovima biće dobra poruka svim građanima, a posebno novim poslovodnim strukturama koje treba da rade vrijedno i pošteno.
Poruka da se kriminal i korupcija ne isplate je neophodni preduslov za bilo kakav oporavak i napredak u društvu, a posebno je ta poruka značajna za budući razvoj KAP-a. Vjerujem da svi uočavaju da su nam neophodne nove investicije u oblasti energetike i metalurgije, a kako ne možemo da pronađemo ozbiljne partnere već uglavnom one sklone prevari i korupciji, jedino razumno rešenje je da uspostvimo opšti konsezus da taj posao radi država.
ANALITIKA: Kako to izvesti ako korupciju o kojoj pričate državni organi ne vide. Pretpostavljam da ste saglasni sa ocjenama kolega iz opozicije da sistem crnogorskog pravosuđa predstavlja glavnu prepreku za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?
MANDIĆ: Od trenutka kada su nam poglavlja 23 i 24 postavljena kao jedan od glavnih uslova za napredak u integracijama, kao da se radilo sve da se ti zahtjevi obesmisle, iako je u tom periodu došlo do otvaranja niza afera. Umjesto njihovog sudskog epiloga, radilo se sve kako bi te afere bile zataškane, ali sam siguran da ti pokušaji odvlačenja u zaborav ne mogu proći, jer su sve te kriminalne radnje uredno evidentirane a za neke postoje i konkretne presude u inostranstvu…
Crna Gora će, ipak, i prije nego što neki iz kriminalnog miljea misle postati pravna država, a onda će biti moguće riješiti do kraja i procesuirati učesnike u kriminalnim aktivnostima.
ANALITIKA: Da li očekujete do juna procesuiranje slučajeva korupcije na visokom nivou?
MANDIĆ: Ne očekujem da do tog datuma budu procesuirani oni koji su u vrhu kriminala, prije svih političari iz vlasti koji su povezani sa šefovima kriminalnih bandi. Crnoj Gori su neophodne promjene u državnom aparatu kako bi došlo do efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i kako bi korumpirana lica iz vrha vlasti došla pod udar zakona.
ANALITIKA: U tom kontekstu, kako gledate na ocjenu komesara za proširenja Štefana Filea da nove optužnice treba podići samo ako su zasnovane na čvrstim dokazima?
MANDIĆ: Zar može biti čvršćih dokaza od onih u aferi Telekom, pa se ne radi ništa da se ta istraga prevede u sudski postupak i procesuiraju lica iz vlasti koja su primila mito od 7,35 miliona evra za prodaju tog preduzeća.. Evo i sijaset dokaza da se vrh vlasti ugrađivao i prilikom privatizacije KAP-a, Željezare i drugih preduzeća, pa ne vidimo da tužilaštvo nešto preuzima u tom pravcu.
Pred nosom crnogorskog pravosuđa i policije godinama su defilovali kriminalni likovi poput Caneta Subotića, Darka Šarića, Safeta Kalića, pa niko prstom nije mrdnuo da utvrdi odakle tim ljudima bogatstvo i uticaj. Takodje nikome iz službi zaduženih za borbu protiv korupcije nije zapalo za oko da najistaknutiji državni funkcioneri i sa njima povezana lica raspolažu sa ogromnim imetkom koji nije mogao biti stečen od plata koje su primali kao predsjednici, ministri, direktori službi, fondova i javnih preduzeća, sudije, tužioci, policajci, udbaši.... I svi oni znaju da je to stečeno korupcijom i kriminalom ali se prave da to ne primjećuju i da je to potpuno prirodno i normalno.
Zato i danas Crnom Gorom, od Rožaja, preko Nikšića, Podgorice do Budve i Bara vršljaju lica koja se nalaze na čelu međunarodnih kriminalnih grupa, ali se zbog sprege vrha vlasti i kriminala osjećaju kao svoji na svome. Sjetimo se da se nedavno jedan od narko-bosova, Keljmendi, javno pohvalio kako je bio bitan politički faktor u referendumskom procesu. Za šefove kriminalnih bandi ovakva Crna Gora je obećana zemlja.
ANALITIKA: Koliko daleko će opozicija ići u svojim zahtjevima da pored ustavnih promjena u oblasti pravosuđa bude ustavnih promjena i u dijelu identitetskih pitanja - da srpski jezik bude službeni, da se trobojka uvede kao narodna zastava i da Srbi u CG ne budu nacionalna manjina? Da li je u pitanju politička ucjena, kako to tvrde iz vladajućih struktura, jer je na dnevnom redu – reforma pravosuđa?!
MANDIĆ: Opozicija je saopštila svoje jedinstvene zahtjeve, koji nijesu ucjena nego pokušavamo da kvalitetnim predlozima doprinesemo demokratskom razvoju Crne Gore. Priču o ucjenama plasiraju pojedini rigidni krugovi iz režima, na koje se, srećom, niko ozbiljan ne osvrće. NOVA će, naravno, insistirati da naši predlozi iz oblasti identitetskih pitanja budu uvaženi, jer je to dobro za sve građane a ne samo za najbrojniju jezičku zajednicu i srpski narod. Naši predlozi, prema tome, nijesu ucjena već neophodna potreba za uspostavljanjem boljih odnose u samoj Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li je do juna moguć bilo kakav dogovor sa vlastima o ustavnim promjenama? Da li je premijer Igor Lukšić spreman na dogovor sa opozicijom?
MANDIĆ: Ako vlast iskreno želi nastavak evropskih integracija to mora na djelu i pokazati; i kada je slučaj sa borbom protiv kriminala i kada su u pitanju izmjene Ustava. Nakon sastanka kod premijera Lukšića stekao se utisak da se otvorio prostor za dalji razgovor o svim predlozima i to je dobar signal. Nadam se da će prevagnuti želja za kompromisom i da će nakon pregovora biti razloga da se raduju svi naši građani. Mi smo duboko ubijedjeni da bi usvajanje naših predloga dobili svi u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Skupština je juče potvrdila odluku o ukidanju vanrednog stanja... Kakve smo pouke kao država izvukli iz ove situacije?
MANDIĆ: Vanredno stanje je moralo biti uvedeno odmah nakon prvog talasa vremenskih nepogoda i to je bio predlog opozicije, koji je naišao na podsmjeh kod vlasti i njihovih uslužnih medija. Pošto su vidjeli da je vrag odnio šalu, posegli su za novom glupošću uvodeći vanredno stanje protivustavno, eskivirajući Skupštinu. To neozbiljno ponašanje razotkrilo je još jednu činjenicu, veoma opasnu po bezbjednost građana – da ne postoji sistem za vanredne situacije, a da većina ljudi koji bi trebalo da budu zaduženi za taj posao nijesu dorasli funkcijama koje pokrivaju. Zato gotovo nije bilo nikave razlike u aktivnostima države i građanstva prije i posle proglašavanja vanrednog stanja. Zbog toga ovako nazvano „stanje“ treba bar formalno što prije ukinuti i odmah otpočeti graditi sistem za vanredne situacije koji u sličnim prilikama može na ozbiljan i efikasan način da zaštiti ljudstvo, imovinu i sve vitalne resurse na čitavom prostoru Crne Gore. Više nikada ne smijemo dozvoliti da nas iznenadi i parališe najavljeni snijeg u februaru ili proljećne poplave.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete reakciju države na elementarnu nepogodu i da li se slažete sa ocjenama u javnosti da je prava reakcija države uslijedila tek nakon uvođenja vanrednog stanja?
MANDIĆ: Aktuelna vlast je neozbiljno shvatila sva upozorenja koja su danima stizala iz Hidrometeorološkog zavoda i kada je došlo do teških vremenskih nepogoda ponijela se krajnje diletantski. Desila se jedna krajnje opasna situacija da čitav sistem zakaže i demonstrira nesposobnost i neorganizovanost.
Umjesto hitne i efikasne reakcije, imali smo seriju trapavih i pojedinih gradonačelnika. Nadležni su mogli, da su htjeli i da su smjeli, staviti u pogon na hiljade mašina, koje se nalaze u vlasništvu raznih tajkuna, ali izgleda da im nije bilo u interesu da se zamjeraju njihovim vlasnicima, koji se nalaze u bliskim odnosima sa šefom DPS-a. Takođe, imali smo priliku da čujemo i da neki visoki državni funkcioneri nijesu zadovoljni načinom na koji se reagovalo. Nakon svega, neophodno je napraviti analizu i vidjeti zbog čega je napravljen niz grešaka, zašto se reagovalo tako kasno.
Nenad ZEČEVIĆ
