- Izborni proces u Crnoj Gori za Evropsku uniju je bio interesantan za praćenje zato što je donijela odluku o početku pregovora krajem juna. Odluku je donijela pod pretpostavkom da je Crna Gora postigla odgovarajući nivo razvoja demokratije i pravne države. Upravo je održavanje izbora i način na koji se predizborna kampanja vodila i način na koji su onda izbori sprovedeni, bila je neka vrsta testa da li je ta odluka EU i njenih država članica bila opravdana ocjena o demokratskoj zrelosti Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje da li je 23-godišnja nesmjenjivost vlasti na izborima pozitivan ili negativan faktor na evropskom putu Crne Gore, Drobnič je rekao da je riječ o demokratskoj volji građana iskazanoj na demokratskim izborima.
- Ne možemo reći da država u kojoj 20 godina nije došlo do promjene vlasti - nije demokratska. Nije to jedini dokaz demokratije, jer znamo da u Evropi ima država gdje su na vlasti već 20 godina iste političke snage. Obično se - pogotovo u tranzicijskim državama - napredak brže dešava ako dolazi do promjene vlasti. Ali, u tom principu ne treba tražiti neki a priori stav Evrope.
Na pitanje da li ima saznanja da su neke zemlje EU rado vidjele smjenu vlasti u Crnoj Gori i da su konkretno pomagale opoziciju na tom projektu, Drobnič odgovara:
- Ja za to ne znam i ne vjerujem da bi vlada bilo koje države toliko željela da se eksponira, da bi podržala jednu opciju.
On je takođe istakao da će EU nakon izbora insistirati na vlastitim principima vrijednosti, koji se zasnivaju na demokratiji i vladavini prava
- Pogotovo je vladavina prava jako podvučena u okviru političkih kriterijuma za punopravno članstvo. Ali ona je i univerzalna i ima veze i sa drugim kriterijumima, pogotovo ekonomskim. Treći kriterijum je sposobnost države da se bori sa pritiscima unutrašnjeg tržišta i zahtjevima da prihvati evropsko zakonodavstvo. Dakle, nema pravne države bez demokratije, nema tržišne privrede bez pravne države, kao ni načela konkurencije.
Drobnič je pojasnio i što znači imati konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao kriterijumu usko povezanim sa vladavinom prava:
- U Izvještaju se traži da treba poboljšati efikasnost rezutlata istrage. Riječ je o procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala. Postoji nekoliko postupaka i normalno je da Evropa nema neku predstavu koliko bi tih procesa trebalo da se završi, koliko ljudi da se uhapsi. Međutim, kroz te procese koji su dovedeni do kraja, koji su s presudom i konfiskacijom imovine stečene u ilegalnim postupcima, to je dokaz da pravosuđe djeluje i da su efikasne institucije koje to pravosuđe sprovode.
Ambasador EU u Crnoj Gori je dao konkretan odgovor i na pitanje da li će se imenom tražiti od Crne Gore da nekoga uhapsi. Naime, on kaže da, u principu, imena dolaze kao rezultat istrage, a "Brisel istrage neće sprovoditi, već će posmatrati sposobnost ovdašnjih organa da započnu policijsku istragu, započnu sudske postupke i dovedu ih do kraja - do presude".
- Ime i prezime je rezultat presude i bilo bi kršenje vlastitih principa ako bi Brisel insistirao na hapšenju nekog određenog lica. Istina, Brisel jeste očekivao više hapšenja u proteklom periodu, što proizilaizi i iz samog Izvještaja, gdje se ističe da mora da se poboljša efikasnost tih organa i poboljša rezultat konkretnih istraga, odnosno "track records".
Foto: delmne.ec.europa.eu
