On je na predavanju namijenjenom civilnom sektoru, koje su organizovali Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Evropski pokret u Crnoj Gori i Fondacija Fridrih Ebert, kazao da nije dobro pregovore svesti samo na politiku.
„Taj proces je koliko politički, toliko i pravni, reformski, organizacijski i logistički. On je multidimenzionalan i multidisciplinaran, i upravo zbog te slojevitosti, nijedna od njegovih dimenzija sama za sebe, izolovana od ostalih, ne može dovesti do konačnog rezultata“, smatra Drobnjak.
On je naglasio da sama politika ne može dovesti zemlju do EU, kao ni samo pravna ili tehnička dimenzija.
„Niti politika može bez struke završiti ovaj proces, niti to može struka bez politike. Upravo slojevitost i multidimenzionalnost procesa nalažu prtnerski odnos svih dimenzija, koji je neophodan za konačan cilj“, poručio je Drobnjak.
Prema njegovim riječima, svaka država sama najbolje može procijeniti u kojoj mjeri nevladin sektor treba i može biti uključen u proces pregovora.
„Naravno da u tome može koristiti iskustva drugih, ali je svaka država specifična na svoj način i iskustva prethodnika, ma koliko bila dragocjena i dobrodošla, ne mogu biti primjenljiva u cjelosti“, dodao je on.
Drobnjak smatra da postoje poglavlja gdje nevladin sektor prirodno pripada, kao što je poglavlje 23 – pravosuđe i ljudska prava.
„Postoje i ona koja su toliko stručna i u tolikoj mjeri vezana akijem, kao na primjer finansijske usluge ili carinska unija, da ko god iz nevladinog sektora sudjelovao u radu, i on primarno mora biti vođen pravnom tekovinom“, pojasnio je on.
NVO sektor je, kako je naveo, dragocjen i kao korektiv, i kao neko ko prati proces.
„Ko god uđe u ovaj proces i postane njegov operativni dio, ne ugrađuje samo svoja znanja i trud, nego preuzima i određenu odgovornost za taj nacionalni projekat“, naglasio je Drobnjak.
On je kazao da je proces pristupanja EU istorijski, i da se ništa ne može mjeriti sa njim.
„On je od tako dalekosežnog značenja za državu, da je svojom istorijskom težinom veći od bilo koga od vas, od bilo kojeg pojednica. Jedino što se može mjeriti sa veličinom tog procesa je sama Crna Gora“, poručio je Drobnjak.
On je dodao da niko od pojedinaca, bez obzira koju ulogu ima u procesu pregovora, ne može da se mjeri sa njegovim značajem.
Na pitanje Tee Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska kakav doprinos mogu dati NVO tom procesu, s obzirom da su se prilikom odgovaranja na upitnik EK izborile da država objavi odgovore, a onda i primijetile nedorečenost u nekim odgovorima, Drobnjak je kazao da na kraju procesa pregovora ništa ne može ostati nedorečeno.
„Na kraju ovog procesa ništa ne može ostati nedorečeno, niti možete ući u EU nedovoljno spremni. To je proces u kojem nijedan kamenčić ne ostane nedotaknut. Svaki i najsitniji detalj na kraju procesa je obrađen“, precizirao je on.
Drobnjak tvrdi da se u procesu pristupanja EU ništa ne može sakriti ni krivo predstaviti.
„Proces je vrlo koncizan i maksimalno dubok u svojoj analitičnosti. Nedorečenost i polovična spremnost u njemu nije moguća“, kazao je on.
Drobnjak smatra da je jako važno da mediji što dublje uđu u taj proces, kako bi mogli kvalitetno i objektivno da izvještavaju o njemu.
„Da bi o nečemu mogli dobro pisati, to morate dobro poznavati. Jako je važno da se mediji potrude i da što dublje uđu u razumijevanje procesa. Ako ne zna pravila, novinar ne može objektivno pisati o procesu“, pojasnio je on.
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Milan Roćen, kazao je da je uključivanje svih aktera društva u proces pregovora jedini garant uspjeha u sve zahtjevnijim fazama integracija koje su pred Crnom Gorom.
On je kazao da će Vlada 2. februara usvojiti odluku o uspostavljanju pregovaračke strukture.
„Tu strukturu će činiti kolegijum za pregovore, državna delegacija, pregovaračka grupa, radne grupe za pojedina poglavlja, kancelarija glavnog pregovarača kao i sekretarijat pregovaračke grupe“, precizirao je on.
Roćen je kazao da je Crna Gora, svim što je do sad uradila, dokazala i sebi i evropskim partnerima da ima kapaciteta da odgovori teškim izazovima koji joj predstoje.
„Nakon odluke o uspostavljanju pregovaračke strukture, fokusiraćemo se na formiranje radnih grupa za pregovore o poglavljima 23 i 24. U februaru će doći prva ekspertska misija EK za pravosuđe, u martu druga – za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, Vlada je obavezna da do kraja marta pripremi šestomjesečni izvještaj o realizaciji obaveza iz Akcionog plana za sprovođenje sedam ključnih prioriteta, a EK će pripremiti godišnji izvještaj koji bi u junu trebalo da verifikuje Savjet za opšte poslove.
Roćen je kazao da je uvjeren da će odluka Savjeta biti pozitivna, nakon čega bi trebalo da bude održana prva međuvladina konferencija između Crne Gore i EU, koja će označiti i zvaničan početak pregovora.
„Nadam se da ćemo uspjeti da oslobodimo ovaj proces svake politizacije, kako ne bi sami sebi saplitali noge na evropskom putu“, zaključio je Roćen.
