On je danas na predavanju crnogorskim poslanicima naveo da je poglavlje 23, područje gdje ne postoji temeljni zakonodavn okvir koji se može iskopirati.
“Ta oblast pokriva tri fundamentalna područja, pravosuđe sa naglaskom na nezaviznost tog organa, drugo je borba protiv korupcije a poslednje su osnovne slobode. Fokus Evropske komisija (EK) je na pravosuđu i borbi korupcije”, pojasnio je Drobnjak. On smatra da je prednost Crne Gore u odnosu na Hrvatsku što će pregovore početi sa tim poglavljem.
“Poglavlje 23 će biti među poslednjima koje ćete zatvoriti. Ono se bavi temama gdje nikad ne možete reći da ste dostigli savršenstvo. To nikad ne prestaje i može se reći da je to vječno poglavlje”, naveo je Drobnjak.
Prema njegovim riječima, to poglavlje je uvijek aktuelno, i kada se uđe u EU.
Drobnjak je rekao da su pregovori Hrvatske i EU trajali 2.096 dana. Hrvatska će, kako je rekao Drobnjak, ući u Uniju 1. jula naredne godine, "a od datuma kada je podnijeta molba do ulaska u EU proći će deset godina i dva mjeseca".
“Taj proces nije slučajno težak, kod mnogih se javlja legitiman strah da li ćemo biti spremni kad uđemo u EU. Odgovor je da ćete morati biti spremni jer nespremnih više ne smije biti”, pojasnio je Drobnjak.
Hrvatska je ,kako je dodao, imala 400 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Drobnjak je pojasnio da postoje tri vrste mjerila, zakonodavna, institucionalna i akciona.”Primarna uloga parlamenta u procesu pridruživanja Uniji je u donošenju zakona”.
Dromnjak je naveo da je Hrvatska od početka pregovora usvojila preko 350 EU zakona i da su pregovarački timovi u Hrvatskoj formirani uz pun konsenzus svih parlamentartnih partija.
Drobnjak je pojasnio da su sve stranke imale isti cilj, da Hrvatska uđe u EU, i “to je bio nukleus savez” i da je oko tri hiljade ljudi je bilo u hrvatskim pregovaračkim timovima u kojima pored poliičara mora biti zastupljena struka. “U procesu ne može struka bez politike i obratno. Sve je važno”.
On je kazao da je u hrvatskom Saboru, pored dva Odbora za vanjske poslove i evropske integracije, osnovan i treći Nacionalni odbor koji je konstantno pratio pregovore i davao mišljenje o njima.
“Taj Odbor su činili predstavnici svih partija, i dodatna četiri člana, predstavnici sinidata, akademske zajednice, Unije poslodavaca i predsjednika Republike”, naveo je Drobnjak daodajući da je predsjedavajući tog tijela uvijek je bio ključni čovjek opozicije.
“Sve odluke Nacionalnog odbora su bile jednoglasne. Time se željelo podcrtati da svi zajedno idemo u EU”, naveo je Drobnjak.
Prema njegovim riječima, nosilac pregovoračkog procesa je Vlada jer ona piše zakone i Akcione planove.
"Podrška parlamenta je ključna u tom procesu, hrvatsko iskustvo je da je Vlada nakon svakih šest mjeseci od početka pregovora podnosila izvještaju u Saboru”, rekao je Drobnjak navodeći da je EK ključan “igrač” u pregovorima ali da ona ne donosi odluke već procjene koje daje državama članicama.
