Radnicima je ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović saopštio da moraju sačekati mišljenje Evropske komisije (EK) u vezi plana države da uđe sa Miodragom Dakom Davidovićem u vlasničku strukturu fabrike. Kazao im je kako je najbolje rješenje da uzmu otpremnine koje se kreću do pet do sedma hiljada eura, ali je to njima neprihvatljivo. Poručuju da ih niko pa ni Vlada neće vući za nos.
Večeras su se, nakon zbora, radnici popeli na krov fabrike insistirajući da se hitno sretnu sa premijerom Dritanom Abazovićem.
"Već mjesec se priča o ovoj varijanti da država sa Davidovićem kupi fabriku od turske Tosjali grupe i niko se do sada nije sjetio da je potrebno konsultovati EK da li se radi o državnoj pomoći ili ne", ogorčen je predstavnik radnika Ivan Vujović.
Naveo je da im je Davidović kazao da ne želi da da više od 15,1 miliona eura, za koliko je država prije deceniju i prodala Željezaru Turcima. Zbog ove situacije radnici su, kako navodi Vujović, ponovo došli u pat poziciju, jer im rok ističe 1. septembra do kada će primati naknadu. Država je, kako je kazao, voljna da uđe u ovaj aranžman, ali se postavlja pitanje koliko ova procedura u EK može trajati, ističući da oni vremena za čekanje više nemaju.
"Nakon sastanka smo doživjeli žestoke kritike od kolega, koji žele da radikalizuju proteste, mi ne odlučujemo sami, ono što se odluči na zboru, tako će i biti. Imamo osjećaj da se sa nama igraju kao sa ping pong lopticom, od situacije da je sve završeno i riješeno, sada smo došli do ovoga", kazao je Vujović.
Drugačijeg raspoloženja radnici su bili na prošlonedjeljnom sastanku kada im je saopšteno da će država preuzeti četvrtinu vlasništva te da bi ovih dana Davidović trebalo da finalizira pregovore sa Turcima. Ipak, sudeći prema novoj informaciji, na to će još sačekati. Iz Vlade su obećali Davidoviću da će mu, uz urednu dokumentaciju, biti omogućeno da postavi solarne panele i izgradi vjetroelektrane te da u narednih pet godina otkupi vlasništvo od države. To su, pored zahtjeva za snabdijevanje Željezare vodom iz Liverovićkog jezera, bili njegovi uslovi da nastavi sa pregovorima oko preuzimanja fabrike. Do momenta izgradnje sopstvenih izvora energije, Davidović bi struju trebalo da nabavlja od EPCG, kao i svi drugi potrošači, bez povlastica.
Gotovo dva mjeseca traje saga oko Željezare, otkada su radnici dobili informaciju da njih 229 ostaje bez posla. Od tada je dio njih zauzeo prostorije fabrike, zbog čega su protiv pregovaračkog tima Turci podnijeli krivične prijave. Radnici su u više navrata dolazili ispred Vlade u majicama sa brojem 229, koji simbolizuje broj otkaza, dok su im premijer i ministri poručivali da stoje iza radnika.
