„U četiri mjeseca krize, banke su nastavile sa kreditiranjem i unijele su dodatni novac u sistem, i to je dobro. Nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija Investiciono-razvojnog fonda prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima! Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo. I da raščistimo – nije Investiciono-razvojni fond prekomjerno finansirao, već su komercijalne banke finansirale nedovoljno. Zato pozivam komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje je pred nama. Od Države će imati podršku, a zdrav klijent je i njihov interes, ništa manji od interesa Države i samih vlasnika kapitala“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.
Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokratske partije zašto su Vlada i vladajuća većina odbile zakonske prijedloge te stranke o smanjenju stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost da je za svaku izmjenu zakonskog rješenja, a naročito onih koja imaju značajne fiskalne implikacije, neophodno sprovesti detaljnu analizu fiskalnog uticaja, kako se ne bi ugrozila likvidnost Budžeta i samim tim održivost javnih finansija te da Vlada neće zapostaviti ni socijalno ugrožene kategorine ni sektor turizma.
„U finalnoj je fazi treći paket ekonomskih mjera na kojima smo predano i posvećeno radili. Iako sadržajno orjentisan na razvoj i dugoročnu potporu sektorskim politikama, pripremili smo u najvećoj mogućoj mjeri odgovor i na sadašnji, nikad izazovniji ekonomski trenutak. Nećemo zapostaviti socijalno ugrožene kategorije našeg stanovništva i nećemo dozvoliti da im sadašnja kriza nametne dodatni teret na ionako skromne budžete. I za to ne treba ničija intervencija, ni posredovanje! Neće Vlada zanemariti potrebe ni sektora turizma, ni ostalih grana privrede, kojima su podrška i pomoć najpotrebniji. Govorio sam o tome u odgovoru na pitanje poslanika Gvozdenovića. Kao jedna od mjera razmatra se izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost u smislu smanjenja poreskih stopa za turističku i ugostiteljsku djelatnost u periodu krize, i to pitanje se takođe veoma detaljno analizira. Pored toga, ne smijemo dozvoliti da zbog nezapamćene nelikvidnosti, bankrot solventnih preduzetnika i preduzeća bude ceh koji će ugroziti cio sistem. Nema veće ekomske štete nego kad zdrav i održiv privrednik bankrotira zbog tenutno nepovoljnih i nedovoljnih tokova novca. Neću se ovdje detaljnije baviti pozitivnim i negativnim efektima moratorijuma otplate kredita na njegove korisnike. Reći ću samo sljedeće: da nije imao ekonomski smisao i benefite, ne bi predmet moratorijuma bila gotovo polovina ukupne kreditne izloženosti banaka“ – kazao je predsjednik Vlade.
Premijer Duško Marković je rekao, odgovarajući na pitanje zašto su visoki računi usluga privatne bolnice Codra, da je ukupan iznos ispostavljenih faktura od Specijalne bolnice Codra u 2019. godini 6 miliona eura, od čega se 5,8 miliona eura odnosi na usluge bolničkog liječenja te da ova bolnica izvodi i intervencije za koje su ranije građani Crne Gore upućivani u inostranstvo.
„Na osnovu detaljnih analiza o obimu i vrsti pruženih zdravstvenih usluga za sve njihove davaoce sa kojima Fond ima zaključen ugovor, a koje se rade u kontinuitetu, konstatovano je da se od ukupno 4.539 bolnički liječenih pacijenata u „KODRI“ u 2019. godini, čak 3.500 ili 77,11% njih odnosi na složene hirurške intervencije, pa su samim tim i troškovi intervencija veći, to je valjda jasno i Vama i meni kao laicima, što utiče da je iznos prosječne fakture veći od prosječne fakture u javnim zdravstvenim ustanovama. Tako da Vam je pristup veoma pogrešan, da ne kažem nedobronamjeran.
Naime, prosječna faktura u Specijalnoj bolnici Codra u 2019. godini je iznosila 1.280,62 eura, na nivou opštih bolnica 462,44 eura, dok je u Kliničkom Centru Crne Gore prosječna faktura 797,10 eura. Ovo iz razloga jer od ukupnog broja liječenih slučajeva, hirurške grane u Kodri učestvuju sa 77,11%, u opštim bolnicama sa 20,10%, dok u Kliničkom centru hirurške grane u ukupnom broju liječenih slučajeva učestvuju sa 26,19%. Dodatno, od fakturisanog iznosa Specijalna bolnica Codra plaća i potrošni materijal i ljekove, plate i poreze. Snosi troškove amortizacije prostora i opreme, popravki i servisa i nabavlja novu savremenu opremu. Sve navedeno, Državu ne opterećuje niti jedan cent, a s druge strane Codra godišnje unese u državni budžet oko milion eura po osnovu plaćenih poreza i doprinosa. Imajući u vidu da se radi o veoma velikom broju pruženih usluga i finansijski značajnom iznosu sredstva, uveden je čitav niz mehanizama kontrole koji je informatički podržan. Vrše se redovne mjesečne kontrole ispostavljenih faktura, a u kontinuitetu se sprovode i terenske kontrole od strane stručnih lica Fonda za zdravstveno osiguranje“ – rekao je predsjednik Vlade.
Prošlog mjeseca započeo je rad na izradi strateškog dokumentaciji je jedan od ciljeva rješavanje stambenog pitanja mladih i stručnih ljudi
Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je na Premijerskom satu da je sredinom prošlog mjeseca započet rad na izradi strateškog dokumenta Stambena politika Crne Gore kojim će biti definisatn novi model stambene politike za rješavanje stambenih potreba po povoljnim uslovima za sve kategorije stanovništva, precizirane ciljne grupe koje mogu ostvariti to pravo, načini i kriterijumi za ostvarivanje ovog prava, kao i mehanizmi koji će se zasnivati na principima transparentnosti i objektivnosti te da se poseban segment odnosi na ciljnu grupu mladih ali i stručnih ljudi, ljudi deficitarnih zanimanja, u cilju smanjenja emigracija, unutrašnjih migracija, i očuvanja deficitarnog kadra u Crnoj Gori.
Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokrata i Liberalne partije o tome šta Vlada čini da pomogne mladim ljudima da steknu krov nad glavom odnosno riješe stambeno pitanje predsjednik Vlade je kazao da su paralelno sa izradom ovog strateškog dokumenta kojim će se bliže urediti stambena politika, tj. prilagoditi predmetnoj inicijativi, započete aktivnosti na izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnom stanovanju. Preciznije, sproveden je javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih organizacija u radnom tijelu, formirana je radna grupa, i započet rad na tekstu Nacrta zakona.
„Navedeni propis predstavljaće pravni osnov za implementaciju svih programa koji imaju za cilj podršku države i jedinica lokalne samouprave u rješavanju stambenih potreba građana koji na tržištu ne mogu da riješe stambenu potrebu. Shodno Zakonu, koncept, politika i kriterijumi podrške države i jedinica lokalne samouprave u obezbjeđenju adekvatnog i održivog stanovanja su definisani i uređeni na nivou države, a razrada i primjena ovih politika na nivou jedinica lokalne samouprave. Pojašnjenja radi - socijalno stanovanje kao način zadovoljenja stambenih potreba se ostvaruje uz različite oblike podrške od strane javnog sektora i ima različite pojavne oblike, izvore finansiranja, vlasnički status i režime korišćenja.
Takođe, osim što podrazumijeva zadovoljavanje stambenih potreba osjetljivih i ranjivih društvenih grupa, siromašnih kategorija domaćinstava, ovaj model je važan za podsticanje razvoja nerazvijenih područja stambenom ponudom. Pored toga, i za poboljšanje uslova stanovanja stručnjaka i drugih nosilaca razvojnih programa, ali i za povećanje ponude stanova sa nižim zakupninama u odnosu na tržišnu ponudu. Dakle, zahtjevan je put od ideje do realizacije. Predstoji intenzivan rad na usaglašavanju svih segmenata ovog plana, kako bi u konačnom imali valjan model koji će rezultirati kvalitetnom i podsticajnom stambenom politikom. Uvjeren sam da će budući sastav Parlamenta u najkraćem biti u prilici da se izjasni o novom Zakonu čime će i zvanično biti stvoreni osnovni preduslovi za pokretanje ovih investicija širom Crne Gore“ – rekao je Marković.
Premijer je podsjetio da je pitanje rješavanja stambenih potreba mladih i do sada bilo u fokusu stambene politike, pa je tako 349 mladih bračnih parova i 183 pojedinca iz kategorije jednočlanih domaćinstava mlađih od 35 godina, do sada riješilo stambeno pitanje u okviru Projekta 1000 plus. Dakle, praktički govorimo o 532 stambene jedinice.
