Društvo

Problemi građana neizdrživi

Država nebrigom čini i subvencije nemogućim

Za pohvalu inicijativa Podgorice kao jedine administracije koja je u posljednjih 30 godina pokrenula nešto u korist podstanara, ali se realizaciji ideje ispriječila činjenica da su subvencije moguće samo za one koji imaju ovjerene ugovore sa stanodavcima. U Crnoj Gori veliki broj stanodavaca izbjegava plaćanje poreza tako što rentiraju stanove bez ugovora. Time se izbjegava plaćanje poreza u iznosu od 15 odsto, umjesto ranijih devet odsto, na koliko je, nakon uvođenja programa „Evropa sad“, podignuta ova poreska stavka

Ilustracija Foto: Glavni grad
Ilustracija
PobjedaIzvor

Udruženje podstanara Crne Gore „Moj dom“ pozdravilo je odluku Glavnog grada za dodjelu subvencija podstanarima, ali će zbog činjenice da je svega trećina od 400 prijavljenih uspjela da ostvari tu mogućnost iduće sedmice razgovarati sa gradskim vlastima kako bi vidjeli koje su opcije da se stvori prostor da još ljudi iz ove kategorije stanovništva budu u prilici da sebi olakšaju mjesečne izdatke za makar 50 eura.

To je Pobjedi saopštio predsjednik udruženja Dragan Živković. On je naveo da je za pohvalu inicijativa Podgorice kao jedine administracije koja je u posljednjih 30 godina pokrenula nešto u korist podstanara, ali se realizaciji ideje ispriječila činjenica da su subvencije moguće samo za one koji imaju ovjerene ugovore sa stanodavcima.

Tu leži i ključna „kvaka“: U Crnoj Gori veliki broj stanodavaca izbjegava plaćanje poreza, tako što rentiraju stanove, a faktički se i ne zna za to, jer ne postoje ovjereni ugovori koji ukazuju na tu vrstu zarade.

Time se izbjegava plaćanje poreza u iznosu od 15 odsto, umjesto ranijih devet odsto, na koliko je, nakon uvođenja programa ,,Evropa sad“, podignuta ova poreska stavka.

Krivac je država

Živković ocjenjuje da je servis subvencionisanja podstanarskih porodica prava ideja, koju je teško realizovati na pravi način, s obzirom na to da država nije stvorila zakonske pretpostavke.

''Ono što je realnost jeste da je samo nešto više od jedan odsto podstanara u glavnom gradu dobilo subvencije. Zašto? Pa zato što država i njeni reprezenti izvršne vlasti nijesu radili svoj posao ' kazao je on.

Sa druge strane, smatra da je administracija Glavnog grada prenebregla činjenicu da je ovo veliki problem i da se ne može upoređivati sa ostalim servisima koje je Glavni grad pokrenuo.

''Naravno, glavni krivac je država koja je donijela zakon, a pri tome ga nije poštovala. Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja je upravo trebalo da reguliše rentiranje stanova i plaćanje poreza na ostvareni profit. Na taj način bi državna kasa bila bogatija za nekoliko miliona godišnje, a imali bismo i zakonski red u ovoj oblasti kakav poznaju sve evropske i svjetske države'' kazao je Živković.

Prema njegovim riječima, preko svojih članova inicirali su i razgovore sa određenim brojem stanodavaca, kako bi im približili procedure, obaveze i prednosti ovog tipa izdavanja stanova, odnosno pozitivne efekte po obje ugovorne strane – za podstanare šansu za subvencije, a za stanodavce garanciju da će nekretnina koju izdaju biti zaštićena...

''Mi smo kao udruženje spremni da podržimo razgovore i garantujemo da će opredijeljena sredstva, odnosno zamišljeni potencijal biti usmjeren na adekvatan način'' naveo je Živković.

Kako je kazao, ni sada nije kasno da se stvari promijene, a uspješnost projekta poboljša kako bi preostale neiskorišćene subvencije ipak bile dodijeljene.

Prema njegovim riječima, od više od 10.000 podstanarskih porodica u Podgorici jedva se njih 400 prijavilo na konkurs za subvencije, a samo 151 podstanarska porodica je ostvarila pravo na njih.

''To su porazne činjenice, imajući u vidu aktuelnu ekonomsku krizu, koja je većinu podstanarskih porodica dovela u nemogućnost da ispunjavaju svoje obaveze i prema stanodavcima i prema državi'' kazao je sagovornik Pobjede.

Naveo je da od 90-ih pa do dana današnjeg niko nije vodio računa o alarmantno velikom broju ljudi koji su bez krova nad glavom.

''Takođe, nije postojala volja da se ovaj problem počne rješavati. Broj podstanarskih porodica se povećavao upravo iz razloga što nije bilo intervencije države na polju socijalne stanogradnje i socijalnih servisa koji bi pomogli ljudima koji nemaju riješeno stambeno pitanje'' smatra Živković.

Ističe da je Ministarstvo finansija ostalo ,,gluvo“ na brojne inicijative i molbe za prijem.

''Željeli smo istaći veličinu problema i prijedloge rješavanja. Ostali su ,,gluvi“ za desetine naših zvaničnih molbi. Ako nekome nije stalo do preko 100.000 podstanara u Crnoj Gori onda to najviše govori o njima i brizi za najugroženiju socio-ekonomsku grupu građana danas u Crnoj Gori'' naglašava sagovornik.

Nedostižnih ,,hiljadu plus“

Živković smatra da država mora uzeti učešće u stanogradnji.

''Sve je prepušteno privatnim građevinskim firmama. Zato danas imamo nerealne prodajne cijene kvadrata stanova na kojima bi pozavidjele i neke evropske prijestonice. Sa druge strane, nemamo državnu stanogradnju kakvu smo imali prije devedesetih godina kada se brinulo o stambenom socijalnom zbrinjavanju građana po krajnje humanim uslovima'' naveo je on.

Ističe da danas veliki broj građana nema šanse da po aktuelnim uslovima riješi stambeno pitanje, a političari se hvale projektom ,,hiljadu plus“ kojem 90 odsto podstanara ne može „ni da priviri zbog uslova za apliciranje“.

Prema njegovim riječima, ključni je problem što država nema podatke o tome koliko ima podstanara i u kakvim socio-ekonomskim uslovima žive, zato je pod hitno potrebna izrada registra podstanara i izrada njihovog socijalnog kartona.

''Samo na taj način se može shvatiti koliko je veliki problem i kako da se razvija strategija socijalnog stanovanja i socijalne pomoći najugroženijoj populaciji građana. To bi podrazumijevalo i socijalnu stanogradnju koja bi dovela do konkurentnosti na tržištu nekretnina, pa samim tim i do boljih i pristupačnijih cijena stanova i rentiranja'' kaže Živković.

U udruženju se, kaže on, ipak nadaju da će neko u ovoj državi prepoznati ozbiljnost situacije.

''Takođe, napominjemo da bi uvođenjem progresivnog poreza za drugu, treću, četvrtu stambenu jedinicu u vlasništvu jednog istog građanina, Crna Gora mogla ostvariti dodatne desetine miliona eura poreskih prihoda. Od istog tog novca bi se mogla pokrenuti socijalna stanogradnja i projekti pomoći podstanarskim porodicama kroz subvencije na nivou države'' zaključuje Živković i naglašava da je trenutno stanje neodrživo.

Politika potiskuje sve napore

Živković kaže da su se obraćali Upravi prihoda i carina i održali sastanak dok je na njenom čelu bio Aleksandar Damjanović koji je izrazio punu spremnost da podrži i pomogne inicijativu ovog Udruženja.

''Takođe, u Ministarstvu urbanizma, ekologije i prostornog planiranja su bili saglasni sa nama da izrada registra podstanara može biti od velike koristi u izradi samog zakona o socijalnom stanovanju koji se i dalje piše. Turbulentna politička situacija, kojoj svjedočimo posljednjih godinu, u drugi plan potiskuje sve ono što je moglo biti na korist građanima kojima pomoć najviše treba'' smatra sagovornik.

Bez ugovora (ne) boli glava

Za 15 godina svog podstanarskog života, i pet promijenjenih stanova, samo sam jednom potpisao ugovor sa stanodavcem. Nijesmo ga ovjeravali, potpisali smo ga više kao neki interni dokument kojim smo definisali prava i obaveze – kazao je Pobjedi jedan Podgoričanin.

On nije želio da mu se objavi ime, kako bi zaštitio sadašnjeg vlasnika stana u kom živi. Kaže da mu je prijatelj i da su se dogovorili tako.

''I on od ovoga živi. Znam da je pogrešno, ali jednostavno ovako je svima bolje'' tvrdi on.

Sa prijateljem stanodavcem ima dogovor da čuva stan, a ako je potrebno da se nešto popravi, dogovaraju se.

''Na primjer, kada se pokvario bojler, on je platio popravku, odnosno zamjenu, ali ja sam morao da platim vodoinstalatere nekoliko puta jer su moja djeca zapušila šolju'' kaže on.

Na njemu je da plaća redovno kiriju i račune i održava stan.

Druga sagovornica kaže da je „pogodila“ stan baš jeftino, dvosoban za 150 eura, ali da su je dočekali računi za nekoliko mjeseci, koje prethodni podstanar nije plaćao.

''To je dogovor između mene i stanodavke, ja sam platila račune, krečenje, čišćenje i sitne popravke, ali sam dobila stan po smiješnoj cijeni mjesečno '' kaže ona.

Ugovor nijesu potpisale, jer se poznaju.

''Vjeruje mi i zna da joj neću pobjeći ili uništiti stan'' kaže ona.

Sa druge strane, puno je primjera gdje upravo neobezbijeđena nekretnina trpi jer nije „pokrivena“ adekvatnim ugovorom, odnosno vlasnik stana nije se zaštitio od mogućih šteta, neplaćenih računa za struju, vodu...

Bez ovjerenog ugovora teško je na sudu dokazati bilo šta.

Portal Analitika