Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležno ministarstvo duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere koje nalažu pečaćenje gradilišta na kojem se neometano, mimo svih propisa, dovršava stambena zgrada na placu i temeljima ranijeg objekta iz 2004. godine, čiju je legalizaciju, legitimišući se kao vlasnik, prošle godine tražio poznati hirurg i poslanik u Skupštini Vladimir Dobričanin, što je uz obrazloženje da nijesu ispunjene predviđene pretpostavke odbio nadležni sekretarijat Glavnog grada.
Sudeći po dinamici izvođenja radova i činjenici da Pobjeda duže od mjesec čeka odgovor nadležnih, državni organi su (makar do prije dva dana) propuštali da konkretno reaguju, uprkos preciznim odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Primjena odredbi tog akta, odnosno izricanje zabrane gradnje stvorilo bi pravnu situaciju u kojoj bi dalje kršenje izrečenih upravnih mjera poteglo i pitanje krivične odgovornosti. Čak je prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji u članu 326a definiše krivično djelo „građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje“, dovoljna i činjenica - da se gradi bez prijave.
-Ko protivno propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata započne građenje objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje ili gradi objekat suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina – citirana je odredba KZ.
Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, u članu 201, stav 52, predviđa dužnost inspektora da kada u postupku nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis urbanističko-građevinski, „naredi vlasniku objekta, odnosno vlasniku parcele na kojoj je objekat izgrađen rušenje/uklanjanje bespravnog objekta za koji nije pribavljeno rješenje o legalizaciji iz člana 170 stav 1 ovog zakona“.
Takav se red poteza u obuzdavanju nelegalne gradnje minulih dana i mjeseci primjenjuje širom Crne Gore na lokacijama koje su u fokusu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Iako je doktor Dobričanin nedavno, nakon prve objave Pobjede kojom smo problematizovali bespravnu gradnju, pokušao da spočita našem listu da širi laži, navodeći da on nema veze sa objektom „koji je otkupio drugi investitor“, plac je i dalje u vlasništvu njegove porodice i sve pravne radnje i zabilješke u katastarskom posjedovnom listu su od 2022. godine obavljane posredstvom punomoćnika koji ih zastupa.
38Radovi u jeku
Na objektu je minulog vikenda izlivana ploča na drugom spratu (izgrađene ukupno četiri etaže), uprkos tome što je od sredine januara do sredine februara Urbanističko-građevinska inspekcija (UGI) u dva navrata ostavila obavještenja o sprovedenom pregledu. U oba slučaja se inspektorima Vladimiru Raškoviću i Ljubomiru Vučerakoviću na obavještenje o planiranom nadzoru nije odazvao „subjekt“, pa su ga sproveli bez njega, konstatujući da nijesu mogli ući u prostorije, jer je objekat zaključan, a radnici nijesu zatečeni. U nalazu je konstatovano zatečeno stanje, stepen izgrađenosti i obrazloženje da im je investitor nepoznat. Za razliku od posljednjeg zapisnika o inspekcijskom nadzoru iz februara, na prethodnom u januaru je konstatovano čiji je plac na kojem se gradi i da se nalazi na LN br 3012 koji se, po nalazu inspekcije, u obimu prava 1/1 vodi na Vladimirku Dobričanin.
Između dvije inspekcijske radnje bile su dostupne medijske objave i reakcije na njih, publikovana dokumenta, kao i činjenica da je Ministarstvo još prošle godine od Glavnog grada kroz službenu komunikaciju informisano da je odbijen zahtjev za legalizaciju podnijet u februaru 2023. godine za objekat koji ni tada nije odgovarao gabaritima sa orto foto-snimka iz 2018.
Ni prošle godine inspekciji nije pošlo za rukom da identifikuje subjekt nadzora na osnovu ranije tri prijave mještana, u vrijeme kada ni prvi sprat nije bio dovršen. Gradnja u Kotorskoj ulici broj 3 u Tološima nesmetano je nastavljena na placu tik uz međunarodnu školu, a nedaleko od objekta OŠ „Novka Ubović“.
Za preduzimanje mjera, odnosno zabranu gradnje bilo je dovoljno materijala i za vrijeme mandata ranije ministarke Ane Novaković-Đurović, ali su konkretni potezi, koji proističu iz nadležnosti i obaveza inspekcijskih organa, „prepušteni“ novoj vladi, odnosno resoru na čijem je čelu Janko Odović, koji je po stupanju na funkciju najavio beskompromisnu borbu protiv nelegalne gradnje.
Iz inspekcije i Ministarstva do juče nije pojašnjeno da li je neko zatajio u komandnoj hijerarhiji ili se u tranziciji dvije vlasti prećutno ostavlja prostor investitoru da gradi, iako objekat nema nijedan papir, pa ni prijavu o gradnji, čiji izostanak je dovoljan za pečat na gradilištu. Posredno se u pat poziciju dovode i budući vlasnici nekretnine jer takav objekat i kada se završi ne može biti „stavljen u upotrebu“ prije upisa u katastar, što je nemoguće nakon dosadašnjeg reda propuštenih poteza.
Sudeći prema papirima koje je ranije opštinskom Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj, zaduženom za legalizaciju, dostavila firma za geodetski premjer i projektovanje, koju je kao vlasnik objekta ovlastio doktor Dobričanin, unaprijed je naveden interni „list nepokretnosti“ kao potvrda koliko će kvadrata kome od osam stanova koji se grade pripasti, sa sve imenima vlasnika i pripadajućom stambenom površinom.
Ostali i bez stana i bez novca
Da je negdje ozbiljno zapelo u zvaničnoj reakciji države - potvrđuje i činjenica da puni mjesec (od 17. januara i nekoliko naknadnih upita) Pobjeda ne može da dobije najavljeni zvanični stav Ministarstva – na prosto pitanje što će preduzeti povodom javnih objava, ali i dopisa mještana da se na parcelama 2877/5 i 2877/6 u KO Tološi nastavlja gradnja.
I to na temeljima ranijeg objekta koji je od 2006. do 2008. ojadio nesuđene vlasnike koje su prevarili raniji investitori, suvlasnici firme Montenegro Mega grupe. Mnogi od prevarenih građana (njih 50) na više lokacija u Podgorici, uključujući i ovu u Tološima, ostali su i bez stanova i bez novca. Pojedini su „olakšani“ i za 60.000 eura, što je 2007. godine, kada je sklopljen jedan od konkretnih predugovora, bila i više nego respektabilna suma za koju se tada mogao kupiti dvosoban stan u Podgorici.
U takav jedan stan nikada se nije uselila porodica Martinović, čekajući pravosnažnu presudu koja je, na temelju prethodne koju je izrekao Osnovni sud u Podgorici, usvojena 2018. godine.
Kako za Pobjedu kaže Olga Martinović, i pored činjenice da su pravosnažnom presudom vlasnici firme MMG osuđeni za prevaru na višegodišnje kazne zatvora, a mimo toga su bili dužni da kupcu u roku od 15 dana nadoknade 60.000 eura, taj novac nikada nijesu vidjeli.
-Ni stana ni para. I onda saznajemo da se na istoj lokaciji, na placu porodice Dobričanin, nastavlja gradnja. Država je uporedo presudom iz 2018. godine naplatila porez na prodaju nepokretnosti koje nikada nijesu napravljene. Pa ispada da je naplaćen porez na prevaru – kazala je Martinović.
Njen pokojni suprug, koji je sa jednim od vlasnika MMG-a 2007. godine sklopio predugovor ovjeren kod Osnovnog suda u Podgorici, na ime kupovine nekretnine u dvije tranše je uplatio – 48.000 pa 12.000 eura, odnosno kompletnu ušteđevinu.
Suprug joj je preminuo 2019. godine, nakon toga nikakvog pomaka u njihovom slučaju nije bilo, niti je porodica preduzimala neke nove korake poslije smrti svog člana.
Prije godinu i po slučajno su došli do posrednog saznanja da se pojavio novi graditelj.
-Zvanično nas niko ništa nije obavještavao, uključujući i vlasnicu placa koja je, kao i mi bila prevarena i tada ostala bez nekretnine koju je pred sudom uspjela da povrati. U svakom slučaju ostaje gorčina, a ujedno i upozorenje kako je, između ostalog, našim propustom, odnosno vjerom u ljude i institucije moja porodica ostala bez nekretnine, a sjutra neki novi kupac neće moći da legalizuje sagrađeno – kazala je Martinović.
Vlasnica placa Vladimirka Dobričanin, majka doktora Dobričanina, sa ranijim investitorima 2006. godine napravila je ugovor o zamjeni nekretnine za stan u planiranoj zgradi koja nikada nije sagrađena i do 2020. ugrubo je bilo ozidano prizemlje i počet prvi sprat.
Takav ugovor su sa njom sklopili okrivljeni vlasnici MMG Predrag Gluščević i Vladan Lakić, a na ime tog ugovora upisali su se 2006. godine kao vlasnici parcele 2877/5 i 2877/6 na parceli KO Tološi.
Presudom iz 2018. godine je gospođa Dobričanin upućena da u parničnom postupku izbori pravo za vraćanje nekretnine, koja je kao i plac bila predmet raznih opterećenja i tereta zbog odgovornosti ranijih investitora. Oni su se na sudu pravdali da nijesu mogli da vrate prikupljene pare, niti ispoštuju ugovoreno, jer su zapali u nezavidnu poziciju zbog ulaganja u investicije širom Podgorice i nameta države...
Stav Glavnog grada
Sudeći prema podacima iz katastra, pravosudnu presudu i povratak nekretnine Dobričanin je ostvarila na osnovu presude iz 2022. godine, a to je posredno saopštio i u svom Fejsbuk reagovanju doktor Dobričanin, u kojem je pokušao da opere ruke od odgovornosti za divlju gradnju, uprkos činjenici da on stoji iza zahtjeva za legalizaciju, a i dalje ima interes jer je ugovorio očekivanu kvadraturu u bespravnom objektu. Pritom, mimo njega, niko se zvanično ne pojavljuje kao vlasnik ili investitor, tako poslanik ostaje jedina adresa za istragu inspekcijskih organa u pokušaju da utvrde ko je famozni „subjekt nadzora“.
Prošle godine, u aprilu, na adresu tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Novaković-Đurović, stiglo je obavještenje iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica da se odbija zahtjev za legalizacija objekta na urbanističkoj parceli 2877/5 (identičnoj na kojoj je prije 20 godina gradila MMG; i to na istim temeljima) koji je preko pravnog zastupnika tražio doktor Dobričanin.
U rješenje koje je povodom tog zahtjeva donio nadležni opštinski organ, a dostavljeno je bivšem ministarstvu, kao i Dobričaninovom pravnom zastupniku Veliboru Komatini, konstatuje se da stranka u naznačenom roku nije otklonila nedostatke, iako je bila upozorena na pravne posljedice, pa je rješenjem odbijen podnesak.
Prethodno, sekretarijat je utvrdio da podnesak za legalizaciju sadrži nedostatke, odnosno da je nepotpun i obavijestio stranku da je potrebno u roku od 20 dana od dana prijema obavještenja da radi vođenja daljeg postupka dostavi originalni list nepokretnosti za parcele sa uknjiženim predmetnim objektom sa razradom u skladu sa geodetskim elaboratom uz ispravku dostavljenog izvještaja i izjave revidenata budući da „nije urađen u skladu sa zakonskim propisima i planskom dokumentacijom“.
Kupovina vremena
Svi ovi podaci nijesu bili dovoljni da UGI primijeni odredbe zakona, već je 18. januara i 7. februara ove godine, nakon pisanja Pobjede, u dva navrata, bez uspjeha, pokušala da identifikuje „subjekt nadzora“.
Odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u takvim situacijama predviđaju obavezu inspekcije da zapečati gradilište i da, čak, adresira odgovornost i na vlasnika placa na kojem se radi bespravna zgrada.
Ako se provjerom utvrdi da nema prijave gradnje – slijedi pečaćenje.
Sa druge strane, samo nepostojanje istaknute gradilišne dokumentacije, bez ikakve posebne potrage za subjektom nadzora bilo bi dovoljno, kako nalaže zakon, da se zapečati gradnja. A dalje građenje onda podliježe direktnoj krivičnoj odgovornosti.
Kada se određuje zabrana gradnje
Prema članu 201 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji reguliše mjere i radnje urbanističko-građevinskog inspektora, preciziraju se slučajevi u kojima je inspektor dužan da postupi nakon što u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis urbanističko-građevinski.
Stav prvi nalaže da se zabrani građenje objekta ako se objekat gradi bez prijave građenja i/ili dokumentacije iz člana 91 ovog zakona.
Prijava građenja se podnosi u roku od 15 dana od početka građenja nadležnom inspekcijskom organu.
Član 91 precizira što obuhvata potrebna dokumentacija. To su: glavni projekat ovjeren u skladu sa ovim zakonom; izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta; dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta koji je izradio, odnosno revidenta koji je revidovao glavni projekat, u skladu sa ovim zakonom; ugovor o angažovanju izvođača radova; ugovor o angažovanju stručnog nadzora i dokaz o pravu svojine na zemljištu, odnosno drugom pravu na građenje na zemljištu (list nepokretnosti, ugovor o koncesiji, odluka o utvrđivanju javnog interesa) ili dokaz o pravu svojine na objektu, odnosno drugom pravu na građenje ako se radi o rekonstrukciji objekta.
Prema članu 201, stav 27, inspekcija je dužna da zabrani građenje objekta ukoliko utvrdi da se na gradilištu ne nalazi sva dokumentacija u skladu sa članom 96 ovog zakona koji konkretno precizira što je sve potrebno.
