Uslovi
-Država bi trebala izdvojiti finansijska sredstva uz vrlo definisane uslove te pomoći i vraćanja tih sredstava, i na sve ostale načine pomoći kompanijama, kao što je dogovaranje popusta na vlastitim aerodromima, lobiranje i uvođenje mjera kako bi se dovelo što više putnika, a posebno turista, korištenje domaćih kompanija za repatrijacijske i kargo letove - kazao je Šćuric.
Šćuric, koji je jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, smatra da će pomoć posebno trebati avio-kompanijama iz naše regije.
-Kompanije neće moći preživjeti bez velike pomoći država, ako će ta pomoć biti manja od 40 miliona eura za Croatia Airlines i Air Serbiu, te 20 miliona eura za Montenegro Airlines i to bez pomoći koje su najavljene prije koronakrize, te kompanije neće imati šanse preživjeti duže od dvije godine – istakao je Šćuric.
Hrvatska, Srbija i Crna Gora su najavile visoke iznose pomoći avio-kompanijama. Bosna i Hercegovina za sada nije najavila pomoć kompaniji FlyBosnia, ali to nije učinila ni prije krize.
-Ta kompanija je u najtežem položaju i gotovo da nema šanse preživjeti. Za sada znam da je Croatia Airlines dobila pomoć za tromjesečne iznose plata, od marta do maja u visini od 533 eura po zaposlenom, te oslobođenje od plaćanja dažbina na taj dio plate, što je oko dva miliona eura, što su dobile i sve druge kompanije koje su imale smanjenje prometa od 20 odsto – naveo je Šćuric.
Poručio je poručio da će prave pomoći avio-kompanijama tek uslijediti.
-Za očekivati je da će vrijednost pomoći biti nekoliko desetina miliona eura svakoj od kompanija, pri čemu su neke neformalne najave da bi Air Serbia trebala dobiti oko 70 miliona eura – saopštio je Šćuric.
Pomoć
Naveo je da je niz svjetskih avio-kompanija do sada dobilo razne oblike finansijske pomoći, od direktnih subvencija, preko kredita sa niskom kamatom, uz grejs period od godinu i više, te deset i više godina otplate, do državnih garancija za kredite, otpisa poreza i kamata, refundacije troškova plaća, dokapitalizacije, investicija.
Američki United je dobio pet milijardi dolara, Delta 5,5 milijardi, America 5,8 milijardi dolara, kompanija Air France-KLM za sada je dobila sedam milijardi eura od Francuske, a dobiće između dvije i četiri miljarde eura od Holandije, dok je Španija za Iberiu i Vueling dala 1,1 milijardu. Njemačka, Švajcarska, Austrija i Belgija će Luftahansa grupu pomoći sa 10,8 milijardi eura. Alitalia je dobila novih pola milijarde eura, a u najavljeno je novih tri milijarde eura u vidu dokapitalizacije što znači da će Alitalia dobiti ukupno pet milijardi od kada je ušla u predstečajnu zaštitu. U ovu kompaniju je ukupno upumpano 12 milijardi eura u zadnjih desetak godina.
Šćuric navodi da su gotovo sve države izdvojile novac, neke više, neke manje i pomoć se kreće od tri do 20 miliona eura po avionu.
-Ne smatram da su u istom položaju prebogate kompanije u koje su investirali još bogatiji bjelosvjetski investitori i minijaturne državne kompanije (poput Croatie, Air Serbie, Montenegro Airlines, Air Baltica, Air Malte, Luxaira i dr.). One su neusporedivo ranjivije, njima treba pomoći, konačno one i jesu u državnom vlasništvu (ili većinskom suvlasništvu), pa država samo investira u svoje vlasništvo – naglasio je Šćuric.
Ističe da su američke i azijske avio-kompanije u ogromnoj prednosti u odnosu na evropske, zbog brzog upumpavanja državnog novca i najavljenih dodatnih milijardi dolara pomoći.
-Njihov položaj na tržištu će biti još povoljniji, a i do sada su bili na prvim mjestima po broju putnika i aviona u svijetu, sada će još više odmaći od Evrope -upozorio je Šćuric.
Naveo je da evropske kompanije opet imaju probleme ,,legalnosti subvencija” u realnostima liberalne ekonomije i ,,spore reakcije trome Evropske unije”. Podsjetio je da je EU donijela vrlo precizna pravila za pomoć avio-kompanijama.
-Nije moguća pomoć ako je bilo alternative poput investicija investitora, neisplate dividende za prošlu godinu, prodaje imovine, dizanja komercijalnih kredita, smanjenja narudžbe aviona – objasnio mje I dodao da se ne smiju finansirati kompanije koje su bile u ozbiljnim gubicima do 31. decembra 2019. godine.
-Kompanije koje nisu vratile bar 75 odsto državnog novca ne smiju kupovati treće kompanije ili preuzimati više od deset odsto vlasništva konkurentskih avio-kompanija. Države koje ulaze u vlasništvo kompanija moraju iz njega izaći u roku od najmanje šest godina. Sve pomoći prolaze reviziju Evropske komisije i ona ih mora odobriti – saopštio je Šćuric.
Komšije
Iz Croatia Airlinesa su kazali da od početka epidemiološke krize dijele sudbinu cijele vazduhoplovne industrije u Evropi i svijetu, kao i saobraćajnog i turističkog sektora u Hrvatskoj.
-Tokom aprila i maja zabilježen je pad prihoda od 95 odsto, te će gubici zavisiti od toga koliko će kriza dugo trajati, a u skladu sa time i oporavak poslovanja kompanije – rekli su iz ove avio-kompanije I istgakli da striktno sprovode smjernice za racionalizaciju poslovanja preduzeća u većinskom državnom vlasništvu Vlade Hrvatske, koje sadrže preporuke za postupanje u doba ekonomske krize uzrokovane pandemijom korona virusa.
-U ovom trenutku za kompaniju je ključno očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, što su i ciljevi mjera za pomoć hrvatskoj privredi u uslovima epidemiološke krize, koje je na prijedlog hrvatske Vlade, usvojio Sabor Hrvatske. Croatia Airlines kao nacionalni avioprevoznik važan je dio soabraćajne infrastructure Hrvatske i zbog situacije bez presedana za očekivati je podršku većinskog vlasnika, no to je u njegovoj nadležnosti – rekli su predstvnici kompanije.
Oni navode da kompanija nije imala državnu finansijsku pomoć u prošloj godini.
-Vlada Hrvatske je 19. septembra prošle godine donijela odluku kojom se stvaraju prethodno potrebni uslovi za osiguranje postupka dokapitalizacije Croatia Airlinesa, a u okviru te odluke je i odobrenje dioničarskog zajma u korist kompanije u iznosu od oko 33 miliona eura za stabilizaciju poslovanja prije dokapitalizacije – kazali su iz ove firme, dodajući da je u martu ove godine Komisija za sprovođenje postupka i predlaganje odabira strateškog partnera Croatia Airlines, koje je zaduženo da Vladi Hrvatske predloži model dokapitalizacije, zbog negativnog utjecaja pandemije donijelo odluku da se taj proces zbog više sile stavi u mirovanje.
Crnogorski parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA kojim se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.
Predstavnici MA čekaju mišljenje i analize Agencije za zaštitu konkurencije, koje treba da dokažu opravdanost državnog ulaganja sa aspekta privatnog investitora.
