Ovo je promotivna aktivnost i pružena ruka države sa onim što smo mogli ponuditi investitorima, kako bi se njihovi projekti što brže realizovali - kazala je Jelena Jovetić iz Ministarstva finansija (MF) na jučerašnjem okruglom stolu u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o strateškim investicijama koji je predložilo MF.
Dodala je da je riječ o novom pravnom institutu, koji nije bilo jednostavno uklopiti u postojeći regulatorni okvir.
- Zakon je mjera onoga što je u Crnoj Gori trenutno moguće, a da se istovremeno poštuje postojeća zakonska regulativa. Država će sa institucijama i snagom autoriteta podržati dalji investicioni tok. Za nas je bilo važno da kreiramo novi okvir koji će ubrzati javne investicije i da pokažemo da su sve one koje realizuje privatni sektor, a imaju uticaja na ambijent u Crnoj Gori, za nas strateške investicije – kazala je Jovetić dodajući da predloženo zakonsko rješenje odslikava praksu zemalja EU Hrvatske i Grčke.
Podstrek
Donošenje ovog zakona su, prema riječima Marka Miročevića iz Američke privredne komore, inicirali upravo oni.
- Vjerujući da održivost crnogorske ekonomije nije moguća bez kvalitetnih investicija i svjesni da se mnogi rokovi ne poštuju, vjerovali smo da je važno da imamo zakon koji će, prije svega, definisati pojam strateških investicija i dati dodatan podstrek administraciji da se vodi rokovima – kazao je Miročević.
Na bojazan Sava Đurovića iz Porto Montenegra da će se ovim zakonom uticati na postojeći koncesioni ugovor, što bi im moglo stvoriti probleme, Jovetić je kazala da se već potpisani ugovori neće mijenjati.
- Ovo je samo podrška, a nikako namjera da se nešto mijenja u negativnom smislu. Investicijama koje su u toku, ovim se daje dodatan impuls realizaciji. Ovo je samo podstrek i ne može uticati na postojeće ugovorne obaveze – kazala je Jovetić.
Đurović je ocijenio da su rokovi za postupanje institucija predviđeni nacrtom veoma kratki, dodajući da već godinu čekaju odgovore institucija na pojedine upite.
- I po postojećim propisima, organi bi trebalo da reaguju brže nego što je praksa – kazao je Đurović.
Problematizovao je i mogućnost aktiviranja garancije ukoliko se projekat naknadno skine sa liste strateških investicija ukoliko se proglasi neprihvatljivim sa aspekta odbrane i bezbjednosti zemlje, na šta je Jovetić kazala da država mora da poštuje međunarodne obaveze u tom dijelu.
Kazala je da administracija i na lokalnom i državnom nivou ima mnoštvo zahtjeva, te da je njihova intencija bila da obezbijede da strateške investicije dobiju brzi prolaz.
Biznis barijere
Mitar Bajčeta iz Privredne komore je ocijenio da bi trebalo proširiti listu predviđenih oblasti koje se mogu smatrati strateškim investicijama, ukazujući da je formulacija „hitno postupanje“ nedovoljno precizna i da se može različito tumačiti. Dodao je da sva istraživanja pokazuju da su među glavnim biznis barijerama, pored neefikasne javne administracije, neadekvatna zakonska rješenja i nedostatak radne snage. Smatra da je potrebno uvezati više zakona, među kojima i zakon o stalnom sezonskom radniku po uzoru na Hrvatsku, kako ovaj zakon ne bi bio prazno slovo na papiru.
Na primjedbu Miloša Vukovića iz Fideliti konsaltinga da je cijeli teret zakona stavljen na Agenciju za investicije, dovodeći u sumnju njene kapacitete, Jovetić je kazala da je riječ o jednom od najefikasnijih javnih tijela, što je se vidjelo kroz realizaciju projekta ekonomskog državljanstva, ocjenjujući da je ovdje riječ o manje kompleksnom poslu.
- Niko nije protiv investicija, samo treba zakon malo bolje normirati. Akcenat treba staviti na Agenciju i njihovu tehničku mogućnost da ovo uradi, a sa ovako kratkim rokovima imaćete problem sa kvalitetom izvještaja, dok ćete usporiti izdavanje dozvola i ostalih akata za mikro i mala preduzeća - kazao je Vuković dodajući da bi rokove ipak trebalo malo produžiti po uzoru na Hrvatsku.
Ocijenio je da je u zakonu potrebno precizirati da će se prihvatati investicije koje su u skladu sa važećim prostornim planovima i posebno razraditi projekte koje se odnose na sjeverne opštine, za koje bi trebalo da postoje određene olakšice prilikom sprovođenja strateških investicija. Vuković smatra da bi bilo potrebno uvesti i određenu naknadu Agenciji za taj posao, ocjenjujući da investitorima koji ulažu milione, neće biti problem da plate 50.000 ili 100.000 za to. Ocijenio je i da bi ulogu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa trebalo pojačati te predvidjeti da ovlašćene revizorske kuće prate investicije. Ukazao je i na potrebu preciziranja provjere bankarskih garancija, kako bi se izbjegli slučajevi lažnih garancija, kao u slučaju Magnum Developmenta i hotela As.
Nacrt zakona, čiji je predlagač MF, na javnoj raspravi je do kraja godine, a predviđa obavezu državnih i lokalnih organa da postupaju hitno u ovim postupcima. Odluku da se neka investicija stavi na listu strateških predlagaće Agencija, a nakon procjene fiskalnog uticaja koju će sprovoditi MF, konačnu odluku donosiće Vlada.
Na zahtjev Agencije da daju mišljenje institucije će morati da odgovore u roku od osam dana, a nacrt odluke Agencija će objavljivati na svom sajtu na najmanje sedam dana radi javnih konsultacija. Institucije će morati da preduzimaju upravne radnje u roku od tri dana od prijema zahtjeva investitora, eventualna mišljenja Agencija za zaštitu životne sredine i Uprava za zaštitu kulturnih dobara moraće da dostave za deset dana, dok će se eventualni tenderi sprovoditi po hitnom postupku, što će važiti i za procedure zapošljavanja i boravka stranaca. Po skraćenom postupku će se odlučivati i o raspolaganju državnom imovinom i javnom infrastrukturom i eksproprijaciji, dok će Zaštitnik imati 15 dana da dâ mišljenje na zaključenje ugovora o prenosu svojine.
Ovim propisom, kako navode iz MF, stvara se novi pristup strateškim investitorima i šalje poruka o naporima Vlade da Crna Gora postane interesantna investiciona opcija za strateške projekte. Investicija može biti privatna, bez obzira da li su investitori domaći ili iz inostranstva, može je sprovoditi i državni organ te se može sprovoditi i u formi javno-privatnog partnerstva. Da bi bila proglašena strateškom investicijom, potrebno je da doprinosi regionalnom razvoju, zaštiti životne sredine, rastu zaposlenosti, razvoju uslova proizvodnje i novih tehnologija, te da utiče na podizanje standarda građana. Iznos procijenjene vrijednosti projekta, u zavisnosti od oblasti, kretaće se između milion i pet miliona eura.
