Kritički osvrti medija prema nosiocima najviših državnih funkcija su djelotvorni za demokratiju i takvi mediji i ljudi koji su na njihovom čelu ni po koju cijenu ne smiju biti targetirani od strane premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, ni drugih političara, jer se politička nestabilnost koja trenutno vlada u državi odražava na slobodu medija i to se mora promijeniti, poruka je sa okruglog stola „Dvije godine primjene medijskih zakona: Naučene lekcije“, koji je juče organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG) sa predstavnicima političkih partija i civilnog sektora.
Političari su saglasni da je najveća odgovornost na njima, te da su upravo političke elite zaslužne za haos koji se dešava u državi, a koji se reflektuje i na ljude koji rade u medijima.
Abazović je u nekoliko navrata targetirao medije koji nijesu pod njegovom kontrolom, da su ekstremistički i „fašistički“, za Gradsku TV je izjavio da se može ugasiti kao Sputnjik, a Pobjedu, Analitiku, CDM, Gradsku TV i M portal je optužio da sarađuju sa kriminalnim klanovima. Nakon tih izjava crnogorske institucije nijesu reagovale - policija, tužilaštvo, ombudsman i ostale. Nakon takvih njegovih izjava neki ljudi su se „osilili“, jer ih je očito stimulisao, pa je tako urednica M portala Danica Nikolić na službeni mejl nedavno dobila prijetnje smrću. Urednicu Gradske TV Tamaru Nikčević nepoznata osoba je čekala ispred redakcije tri dana zaredom, a pitanje je što bi se desilo da su se susreli.
Ujedinjen stav
Portparol SD Nikola Zirojević, koji je bio jedan od učesnika na okruglom stolu, kazao je da je njegov utisak da je napada sve više, ali da prolaze uz blage reakcije iz civilnog sektora.
''Glavni problem medijskih djelatnika u Crnoj Gori je ugrožavanje bezbjednosti. Podrška države za njih mora biti značajno veća. Kada govorimo o napadima na novinare, nažalost, ne pamtim da je situacija bila gora i da je sa najviših državnih adresa dolazilo toliko napada i crtanja meta pojedinim medijima'' kazao je Zirojević.
Naveo je da je neprihvatljivo da se Abazović konstantno obračunava sa medijima i da prijeti onima koji ne pišu o njemu kako bi želio.
Istakao je da su problem i oni mediji koji nijesu registrovani, a služe da siju mržnju, te da doprinose sve gorem ambijentu u kojem novinari rade.
Šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić poručio je da je kritički odnos medija prema najvećim nosiocima državne vlasti „djelotvoran za demokratiju“, te da ne smije biti predmet targetiranja od strane javnih zvaničnika. Smatra da su premijerove riječi uticale na loš ambijent u kojem rade novinari.
''Ti ljudi koji kritički pišu ne smiju da budu targetirani kao što je to slučaj prethodnih dana. Premijer objavljuje imena urednika i medija i onda neko sebi da za pravo da prijeti smrću i sačekuje. Očekujem da esnafska udruženja ovo oštro osude jer to su ljudi sa kojima dijelite hljeb. Sjutra će vas tako napadati'' istakao je Stanić.
Kaže da je udar na crnogorsku medijsku scenu jasan te da dolazi is susjednih država i da kao društvo klizimo u stanje anarhije u kojem će sve biti dozvoljeno.
Novinari su ugroženi, a za to jesu krivi i političari, smatra i poslanik Demokratskog fronta Nikola Bajčetić.
On kaže da se politička nestabilnost odražava na slobodu medija te da su neki mediji izmišljeni, „kao što je portal Udar da bi se uništili određeni ljudi i njihova politička karijera“.
U diskusiju se uključio i predstavnik DNP-a Nemanja Baošić koji rješenje ovog haosa u kome se nalazimo vidi u strožoj kaznenoj politici pa je pozvao predstavnike medijske zajednice da „svi zajedno doprinesemo mnogo boljem položaju medijskih radnika“.
RIJEČ NOVINARA I SINDIKALACA
Tokom diskusije je rečeno da medijsko zakonodavstvo nudi solidna rješenja za unapređenje slobode medija i položaja medijskih radnika, ali da je neophodno njegovo konstantno unapređivanje, kako bi bilo spremno da odgovori novim izazovima sa kojima se profesija suočava.
Potpredsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da su zabilježili 45 napada na novinare tokom prošle i ove godine, te da je ova situacija rezultat povećanih političkih tenzija u državi.
Osvrnuo se na dvogodišnju primjenu novih Zakona o medija i Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.
''I pored izmjena medijskih zakona od 2020. godine, stanje slobode medija u Crnoj Gori i dalje karakterišu brojni problemi koji se, po našem mišljenju, prvenstveno ogledaju u lošem materijalnom položaju novinara i medijskih radnika'' naveo je Kračković.
Prosječna plata novinara i medijskih radnika, ističe on, ne odražava njihov značaj kao profesije.
Kračković kaže da je zakonska obaveza da se javno objavljuju podaci o oglašavanju državnih organa u medijima, a da se ona ne poštuje.
''Čak 81 odsto institucija oglušilo se o ovu zakonsku obavezu i nije poslalo podatke kojim su medijima i koliko novca uplatili za oglašavanje'' naveo je on.
Kada je riječ o primjeni novog Zakona o RTCG, Kračković je rekao da je fokus bio na praćenju primjene novog sistema samoregulacije – ombudsmana i naglasio da je potrebno jačanje njegove nezavisnosti u radu.
Smatra da zabrinjava odnos države prema lokalnim javnim emiterima, u kojima ljudi rade iako im plate kasne i po 15 mjeseci.
Govoreći o medijskim zakonima, rekao je da je radna grupa radila nekoliko mjeseci, ali da nakon početnog entuzijazma nema sjednica, kao ni informacija iz resornog ministarstva o tome što se dešava.
Okrugli sto je dio projekta „Unapređenje dijaloga između novinarskih udruženja i parlamenata na Zapadnom Balkanu za snažniji civilni sektor“ koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), a implementira Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN).
Misterija što se dešava sa Strategijom
Ministarstvo kulture i medija, na čijem je čelu Maša Vlaović, ne daje informacije dokle se stiglo sa Medijskom strategijom 2022-2026 – prvim vladinim dokumentom koji ozbiljnije i šire analizira stanje slobode medija u državi.
Ovo je juče kazao Radomir Kračković koji je naveo da je Sindikat medija učestvovao u izradi tog dokumenta, ali da ne znaju što se sad dešava jer nemaju povratnu informaciju.
''Ovaj dokument je završen u martu, u aprilu je stavljen na javnu raspravu, ali šta se desilo poslije toga nije poznato jer iz resornog ministarstva zaduženog za medije nema informacija, nije poznato da li su eksperti iz Savjeta Evrope dali komentare na nacrt i kakvi su'', naveo je Kračković.
Nikola Zirojević (SD) rekao je da zabrinjava što ministarka Vlaović ne daje odgovore na pitanja koja su ovako važna.
''Takav odnos prema medijima je doprinio gorem položaju u kome novinari rade, iako ni do sada nije bio dobar'', zaključio je Zirojevi
