Uticaj virusa na ekonomske aktivnosti u 2020. godini biće značajniji nego što se predviđalo.
Ljetna ekonomska prognoza predviđa da će se privreda eurozone 2020. smanjiti za 8,7%, a 2021. rasti za 6,1%.
Procjenjuje se da će se privreda EU-a smanjiti za 8,3% u 2020. godini, a 2021. rasti za 5,8%.
Ovo je značajna razlika od 7,7% predviđenih za eurozonu i 7,4% za EU u cjelini u proljećnoj prognozi...
Rast 2021. godine takođe će biti nešto manje snažan nego što se predviđalo na proljeće.
Oporavak bi se mogao očekivati u drugoj polovini godine
Učinak pandemije na privredne aktivnosti već je bio značajan u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica započela sa uvođenjem mjera zaključavanja tek sredinom marta.
S daleko dužim razdobljem poremećaja i zastoja u drugom kvartalu 2020. godine, očekuje se da će se ekonomska proizvodnja smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju.
Međutim, rani podaci za maj i jun sugerišu da je najgore prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti zamah u drugoj polovini godine, iako će ostati nepotpun i neujednačen u svim državama članicama.
Šok za privredu EU simetričan je po tome što je pandemija pogodila sve države članice.
Međutim, kako pad proizvodnje u 2020. godini i snaga oporavka u 2021. godini trebali bi se značajno razlikovati.
Razlike u skali razmjera uticaja pandemije i jačine oporavka u državama članicama za sada se predviđa da će biti još izraženije nego što se očekivalo u proljećnoj prognozi.
Ukupni izgledi za inflaciju malo su se promijenili od proljećne prognoze, iako je došlo do značajnih promjena osnovnih sila koje utiču na cijene.
Iako su cijene nafte i hrane porasle više nego što se očekivalo, očekuje se da njihov učinak bude uravnotežen slabijim ekonomskim izgledima i učinkom smanjenja PDV-a i drugim mjerama preduzetim u nekim državama članicama.
Inflacija u eurozoni, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), sada se prognozira na 0,3% u 2020. i na 1,1% u 2021.
Za EU se predviđa inflacija od 0,6% u 2020. i 1,3% u 2021. godini.
