Naglasio je i da je 1994. godine počela afirmacija koncepta ekonomske samoodrživosti Crne Gore.
“Od tada više nije bilo dotacija iz zajedničkog budžeta i postalo je jasno da je teško ostvariti ravnopravnost”, rekao je on o odnosima unutar SR Jugoslavije u tom razdoblju.
Đukanović je to poručio na predavanju "Crna Gora nakon raspada SFRJ – dostignuća, izazovi i perspektive". Pritom, kako je on dodao, u Crnoj Gori je postojao veći jugoslovenski idealizam nego u nekim drugim članicama bivše države.
U osnovi krize bio odnos sa Srbijom
Podsjetio je i na to kako je Crna Gora jedina država bivše Jugoslavije na čijoj teritoriji nije vođen rat.
"Odabrali smo mir i to je za mene bila nova vrijednost u Crnoj Gori", naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u osnovi velike kriza koja je 1996. godine pogodila Crnu Goru, a koja je trajala do 1998, bio je odnos sa Srbijom.
"U tom periodu smo prošli fazu otrežnjenja i nužnosti obnove crnogorske nezavisnosti. U tom metežu je došlo i do NATO intervencije 1999. godine. Većina javnosti je očekivala da ćemo stati uz blok zagovornicima rata. Umjesto toga, Crna Gora je poručila da ne želi da učestvuje u tom ratu i da će učiniti sve sa sačuva taj mir. To je doživljeno kao izdaja nacionalnih interesa u zajedničkoj državi", dodao je Đukanović.
Podsjetio i na sedmi bataljon
To je, kako je rekao, bio i period kada je beogradska vlast u Crnoj Gori formirala sedmi bataljom vojne policije.
Dodaje da Balkan nije prepun primjera u kojima je moguće obnoviti državu bez rata i međunarodna zajednica je pokušala da nas odvrati od tog cilja.
"Smatrali smo da je naš cilj u obnovi nezavisnosti Crne Gore. Razgovori sa Havijerom Solanom su bili takvi da je prva ideja bila da odma odustanemo od toga, a druga da to odložimo referendum. Došli smo do beogradskog sporazuma koji se nije dobro percipiran u suverenističkoj javnosti Crne Gore. To je smatrano izdajom nacionalnih interesa", kazao je on.
Referendum: Nepravedan zahtjev za 55 odsto podrške
On je napomenuo da je na referendumu 2006. obnovljena nezavisnost uz nepravedan zahtjev da je za taj cilj potrebno osvojiti 55 odsto podrške.
"Period nakon 2006. godine je dostignuće na koje bi svi trebali biti ponosni. Bez oklijevanja smo krenuli ka evropskoj i evroatlantskoj budućnosti. Prošli smo dobar dio tog puta. Postali smo punopravna članica NATO-a i u tom periodu dolazi do novog zaoštravanja u kome istok i zapad jedni druge posmatraju kroz nišan", naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Rusija je željela da na Balkanu pošalje poruku EU i NATO da ne mogu da se šire bez njene saglasnosti.
Crna Gora je, ističe, nastavila i hod ka EU, otvorila sva pregovaračka poglavlja, nažalost zatvorila samo tri.
"Ali bez obzira na to i dalje smo lider EU integracija", napomenuo je Đukanović.
Svi smo zatočenici rata koji Rusija vodi
Konstatuje da je politika prosirenja posljednjih godina usporena, a sada i potpuno zaustavljena.
Smatra da smo danas svi zatočenici rata koju Rusija formalno vodi u Ukrajini, a koji je u suštini rat sa Evropom.
"Nužno je shvatiti da je Hladni rat završen da bi smo shvatiti sa je budućnost u nekoj novoj geopolitičkoj podjeli koja je obavezno policentrična. Evropa je naš dom, mi smo odgovorni građani Evrope i naš je cilj da Evropa bude stabilna", rekao je Đukanović.
Opredijeljeni smo za manjinsku Vladu kao prelazno rješenje
On je saopštio i da u Crnoj Gori živimo novo političko vrijeme nakon 30. avgusta 2020. godine.
"Mnogi su i u domaćoj i međunarodnoj javnosti sumnjali da Crna Gora ima demokratski kapacitet za mirnu smjenu vlasti i drago mi je da smo ih demantovali. Danas imamo opšti konsenzus da je aktuelnu vladu neophodno smijeniti", kazao je Đukanović.
Država se sada nalazi, kako je rekao, u fazi konsolidacije izvršne vlasti.
"Smatramo da nije vrijeme za političku vladu i opredijeljeni smo se za prelazno rješenje u formi manjinske vlade koja će biti oročena na godinu", kazao je Đukanović.
