Da bi se to moglo dogoditi ovog dana, sinoć je nagovijestio i sam Lekić, pri čemu je istakao kako se očekuje da će se u pismu naći 41 potpis poslanika parlamentarne većine.
Riječ je o predstavnicima Demokratskog fronta, Demokrata, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore, te o poslaniku Demosa, ujedno i potencijalnom mandataru.
Đurović spremna ako Đukanović odbije?
Ipak, Đukanović je još ranije poručio kako, uprkos tome što ga je potpisao, neće učestvovati u implementaciji izmijenjenog Zakona o predsjedniku, pa je upitno kakav će biti njegov odgovor na inicijativu parlamentarne većine. Zapravo, za očekivati je da Đukanović ne imenuje mandatara.
Kako je danas izvijestio Dan, pozivajući se na izvore iz Demokratskog fronta, parlamentarna većina došla je do 'rješenja' i u tom slučaju. Naime, oni navode kako bi, ako Đukanović odbije da to učini, mandatara imenovala predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
"Ukoliko Đukanović ne imenuje mandatara, što je i najavljeno, to će uraditi predsjednica Skupštine Danijela Đurović", navode oni.
U novoj Vladi bili bi svi iz parlamentarne većine
Podsjetimo, Lekić je kazao kako će - u slučaju da dobije mandat, a potom i podršku u parlamentu - u novoj Vladi biti zastupljeni predstavnici svih partija vladajuće većine.
68To, kako je dodao, uključuje i Demokratski front, uprkos nizu poruka koje su se mogle čuti prošle sedmice iz međunarodne zajednice.
Šta se sve izdešavalo od avgusta do danas
Podsjetimo, odlazećoj Vladi nepovjerenje je izglasano u avgustu, a u septembru se novouspostavljena, ujedno i stara većina saglasila o tome kako treba praviti 44. Vladu, te da mandatar za njen sastav treba da bude Lekić.
No, kada su uputili prijedlog sa potpisima Đukanoviću, on je odbio da imenuje mandatara, uz obrazloženje da većina nije ispoštovala ustavni rok za predlaganje mandatara.
Parlamentarna većina nakon toga je usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, za koje je Venecijanska komisija predočila kako nijesu usklađene sa Ustavom, pri čemu je i Evropska komisija apelovala da bude uvažen glas međunarodnih pravnih stručnjaka.
Đukanović je potom potpisao ukaz o proglašenju izmjena Zakona o predsjedniku, ističući da je to njegova ustavna obaveza, ali i da se time sav njegov posao završava, jer - kako je dodao - ne želi da učestvuje u sprovođenju odredbi zakona koji je neustavan.
