Vladu Crne Gore čini puno različitih konstituenata, uključujući političke partije koje su inicirale i intenzivirale narušavanje odnosa sa Hrvatskom bez ikakve odgovornosti, kazala je dr Nikoleta Đukanović, docent na Univerzitetu "Donja Gorica" i politički analitičar.
Hrvatska, kao neposredni susjed Crne Gore, ima niz zahtjeva koji se odnose na rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja. Tako u non-pejperu, neformalnom diplomatskom dokumentu koji je, kako pišu "Vijesti", upućen Podgorici, Zagreb navodi da postoji potreba za rješavanjem sporova kao što su vlasništvo nad školskim brodom "Jadran", razgraničenje, procesuiranje ratnih zločina, pronalaženje nestalih osoba i pitanje imena bazena u Kotoru. Hrvatska podržava put Crne Gore ka EU, ali insistira na dobrosusjedskim odnosima kao suštinskom preduslovu.
Đukanović ocjenjuje da Vlada Crne Gore, nažalost, nema strateški pravac razvoja, pa se dobrosusjedski odnosi često spominju kao važan segment procesa pristupanja, bez konkretnih rezultata koji bi tu tezu u praksi opravdali. Prema njenim riječima, pojedine partije koje su većina u Vladi intenzivirale su narušavanje odnosa sa susjednom Hrvatskom.
– Vjerujem da će sjutra, ukoliko do toga dođe, Hrvatska biti targetirana kao odgovorna za zastoje u pristupanju od strane naših političara, a ne političke elite koje ne umiju da iskoriste ovaj politički momenat u EU kada Unija otvoreno zagovara proširenje. Jedan manji dio Vlade možda jeste spreman da riješi ova pitanja, ali ne treba zaboraviti da većinu u Vladi ipak predstavljaju konzervativne retrogradne strukture, koje su češće okrenute konfliktima i podjelama nego saradnji i pomirenju – navela je Đukanović.
Na njegovanju dobrosusjedskih odnosa insistira se i u dokumentu "Barometar 26", a naša sagovornica smatra da taj dokument ne može odgovoriti na pitanja sa kojima se suočavamo u procesu pristupanja, jer su za to potrebni odgovorni političari i demokratske partije, koje mi još uvijek nemamo. Mišljenja je i da će potpisnici ove platforme potpisano primjenjivati samo protokolarno.
Sinergija Vlade i Skupštine
Đukanović napominje da je i saradnja između Vlade i Skupštine vrlo važna.
– Do sada je ta sinergija postignuta mnogo više u narušavanju odnosa sa Hrvatskom (npr. izlasavanje rezolucije o Jasenovcu, zatim prijem EU parlamentaraca prije nekoliko nedjelje i lični sukobi naših poslanika sa evropskim), nego što je bila usmjerena na rješavanje otvorenih pitanja, pokretanje dijaloga i unapređenje dobrosusjedske saradnje i sl. – kaže Đukanović.
– Dokument poput "Barometra" predstavlja važan dokument jer je imao za cilj da definiše ključne prioritete Crne Gore oko kojih treba da se saglase svi politički akteri, kako bi Crna Gora iskoristila naklonjenost EU da uspješno zaokruži proces pregovaranja. Podrazumijevao je tzv. moratorijum na pitanja oko kojih se političke partije sukobljavaju, kako bi došlo do konkretnih rezultata u procesu pregovaranja. Međutim, ispostavilo se da takav koncept, koliko god idejno odlično zamišljen, ima puno manjkavosti u praksi. Prije svega, crnogorskom društvu treba duboka reformska transformacija koja će uključiti sve nivoe i oblasti društvenog djelovanja, pa ovakvim moratorijumima političke partije mogu samo kratkoročno staviti po strani otvorena pitanja koja su im prioritetna (identitetska pitanja i sl.), što znači da od toga Crna Gora ne može dobiti ništa, a da članstvo u EU, koje možda i dobije, neće puno značiti sa aspekta rješavanja untrašnjih problema sa kojima se suočavamo – kazala je Đukanović.
Dodaje da je upravo to dokazao i proces usvajanja IBAR zakona, uoči kojeg su gotovo sve političke partije bile usaglašene.
– Ali, odmah nakon toga su se vratili svojim tradicionalnim retrogradnim temama podjela, narušavanja vladavine prava, selektivnog i netransparentnog djelovanja, zloupotrebe funkcija i resursa itd. Smatram da dobro našminkan dokument nema potencijal da riješi pitanja sa kojima se suočavamo u procesu pristupanja. To mogu učiniti samo odgovorni političari i demokratske političke partije, koje Crna Gora, nažalost, još uvijek nema – zaključuje Đukanović.
