Predsjednik DPS i kandidat na predstojećim izborima prisutnim građanima kazao je da će pobjedom na predsjedničkim izborima početi da se realizuje jedan od najvažnijih zadataka koji je ova partija postavila pred sobom za naredni petogodišnji period – ubrzan rad na pokretanju novih insvesticija i poslova u Crnoj Gori, kako bi se stvorio veći društveni proizvod, te plate isplaćivale iz realnih izvora, a ne iz kredita.
„Crna Gora će u narednih pet godina biti članca Evropske unije i zahvaljujući svemu što ćemo urediti u našoj kući, naši građani treba da imaju prosječnu platu koju imaju građani EU, a na današnji dan to je 1.500 eura i ja vjerujem da je to realno“, poručio je Đukanović.
On je ponovio i da to podrazumijeva čitav niz sinhronozovanih poslova - sniziti poreze i unaprijediti administraciju tako da se omogući efikasnije osnovanje novih biznisa, a samim tim i zapošljavnje građana.
DRŽAVA JE JAKA ONOLIKO KOLIKO JE MOĆNA NJENA EKONOMIJA
Poručujući da je država jaka onoliko koliko je moćna njena ekonomija, Đukanović je podsjetio na to da se društveni prozvod ne može stvarati tako što se moćne kompanije tjeraju iz zemlje, a najbolji primjer za to su Novi duvanski kombinat u Podgorici, Kontejnerski terminal iz Bara, Aman sa Svetog Stefana, te gašenje Montenegro Airlinesa.
„Danas prisustvujemo paradi neodgovorne politike u Crnoj Gori. Ljudi pokušavaju stvoriti iluziju da je moguće živjeti odlično, nezavisno od toga da li radite ili ne. To nije moguće. To je krajnje neogovoran pokušaj stvaranja privida da je moguće imati odlične plate i penzije koje ćemo isplaćivati iz kredita. Posljednji put se aktuelna Vlada zadužila po stopi od 9,2%, što je rekord ne samo za našu, nego za bilo koju drugu državu“, istakao je Đukanović objašnjavajući da kreditna institucija na taj način šalje poruku da našu državu shvata kao očajnika, bez stabilnih i uređenih javnih finansija, a da oni koji su zatražili ovakvo zaduženje ne računaju da će se oni starati o njegovom vraćanju.
„Domaćin državne kuće je vlada, a ova država već dvije i po godine nema domaćina i, nažalost, ovo su posljedice. Mi nudimo alternativu tome – a to je ono kako smo vodili Crnu Goru od obnove nezavisnosti do 2020. godine. U tom periodu bio je kontinuirani rast društvenog proizvoda iz godine u godinu, zahvaljujući čemu je rastao životni standard naših građana“, naglasio je Đukanović, podsjećajući da je 2006. godine žvotni standard bio 36% prosjeka građanina Evrope, dok je na kraju 2019. godine dostigao 50%.
„Za trinaest godina osvojili smo četrnaest stepenika. Nema senzacionalnog preskakanja istorije. Ako ste izgubili neko vrijeme, morate ga nadoknađivati, a možete raditi odgovorno da ubrzate taj proces. Za to vrijeme je plata rasla, u tom periodu su prosječna plata i penzija porasla za 100%. U to vrijeme nijesmo samo mislili o potrošnji, već i o razvoju“, poručio je Đukanović podsjećajući da je tada uloženo milijardu eura u prvu dionicu auto-puta, milijardu eura u podmorski kabal prema Italiji, 800 miliona u Portonovi, 700 miliona eura u Porto Montenegro, 200 miliona eura u ski cente po sjeveru države, te da se Crna Gora kretala stabilno naprijed od najnerazvijenije do zemlje lidera u regionu.”
„Plate i penzije su povećane i to niko ne osporava, niti želi da vrati u pređašnje stanje. Sad treba gledati kako da se one podmiruju iz sopstvene zarade, a ne iz kredita. 2023. godine naša država zadužuje se 600 novih miliona, unutar kojih je 150 miliona predviđeno za izmirivanje plata. Pravilo u finansijama je kad se zadužujete za investiciju da je to u redu, ali zlatno fiskalno pravilo je da ne smijete da se zadužujete za tekuću potrošnju, ona se izmiruje iz onoga što ste sami stvorili. Neupitno je, dakle, da plate treba da ostanu na ovoj visini i da se stvaraju uslovi da se dalje povećavaju, ali moramo pojačati investicije, otvaramo nova radna mjesta, povećavamo društveni proizvod i plate izmirujemo iz svog rada, a ne iz kredita. U tome je razlika između naše i politike naših oponenata“, istakao je Đukanović.
Đukanović je istakao i da povećanje plata nije ispratilo povećanje penzija, što je stvorilo stopu inflacije od 17,2 posto, najveću od obnove nezavisnosti, što nas svrstva među četiri evropske zemlje sa najvišom stopom inflacije.
„Ta inflacija pogađa i one koji nijesu dobili veće penzije, oni su izloženi dvostrukom udaru – udaru inflacije i neadekvatne zdravstvene zaštite. To je mjera odgovornosti prema 120.000 crnogorskih penzionera“, rekao je Đukanović.
KADA SE VRATIMO NA VLAST – POVEŠĆEMO ZEMLJU NAPRIJED
„Ovi izbori značajni su iz najmanje tri važna razloga: ovo su izbori na kojima država bira svog prvog čovjeka – značajan demokratski događaj u životu svake države, drugo sada imamo jedinstveni izborni proces sa dva poluvremena – predsjednički i već zakazani prijevremeni parlamentarni izbori. Ovo je dobra prilika da država, u skladu sa demokratskim standardima, dođe do one vlasti koja će joj najpouzadnije garantovati ostvarivanje ciljeva koje ima ta država. Treće, Crna Gora se i na ovim izborima nalazi na ozbiljnom raskršću sa kojeg vode različiti putevi i mi odlučujemo kojim ćemo putem nastaviti“, istakao je Đukanović, naglašavajući da su opet oživjele politike nacionalizma, čiji je najretrogradniji vid velikodržavnički nacionalizam koji ima za cij nasilno mijenjanje granica.
„Veliko bogatstvo Crne Gore je to što u njoj skladno žive ljudi različitih vjera i nacija. Ako želimo da budemo dio Evrope, moramo to zadržati. Ne smijemo dozvoliti da naša država bude bilo kome kompenzacja, to je naš istorijski dug. U temelje Crne Gore uzidano je hiljade i hiljade života naših predaka. Najvažnije da sačuvamo ono što smo stvorili – svoju nezavisnost i pređene dionice na evropskom putu, a kad se vratimo na vlast, bez velikog problema ćemo povezati konce i povesti zemlju naprijed“, istakao je Đukanović podvlačeći da se osjeća superiorno u odnosu na protivkandidata, te da je apsolutno siguran u pobjedu.
„Mi znamo šta želimo sa našom državom. Predodređena je da bude država građana, ne naroda, koje god vjere i nacije bili. Svaka alternativa tome je opasna avantura. Sukob Istoka i Zapada je probudio velike nacionalizme. Mnogi teže da mijenjaju granice i parčaju region. Probali smo to devedesetih godina prošlog vijeka, i rezultat toga bilo je 150.000 žrtava, ne treba nam ponavljanje te neodgovorne avanture. Mi smo se sačuvali, bili smo jedina jugoslovenska republika u kojoj nije bio rata. Primili smo 120.000 izbjeglica ne pitajući ih za vjeru i naciju. To je 20% stanovništva, mi smo to izdržali stojički i dijelili sa njima sve. Zemlja sa takvim iskustvom mora da čuva svoje građansko ustrojstvo i svoj strateški cilj – to je Evropa… Naš kranji cilj je da budemo dio savremene porodice evropskih država i naroda. Nije nam mnogo ostalo. Ja vam kažem da nemam nikakvu dilemu da će tokom mog sljedećeg petogodišnjeg mandata Crna Gora biti članica Evropske unije. Sve alternative koje nam se nude, to je sijanje iluzija, naše mjesto je u savremenoj Evropi“, zaključio je Đukanović.
JA SE PREPORUČUJEM UČINCIMA, A NE PRIČOM
„Ja se ne preporučujem lijepim željama, već onim što sam radio. Mir koji smo omogućili devedesetih o kojem pričam – bio sam na čelu Vlade. Kada smo uspostavili ekonomsku održivost Crne Gore i uveli euro bio sam na čelu Vlade, kada smo Crnu Goru zaštitili od NATO bombardovanja – bio sam na čelu države. Kada sam potpisao sporazum sa Srbijom kako bismo odložili referendum i organizovali ga u normalnoj atmosferi i oborili tenzije, takođe sam bio na čelu države, kad smo organizovali referendum na kojem smo obnovii državu bez kapi prolivene krvi bio sam na čelu Vlade, kada smo uveli zemlju u NATO bio sam na čelu Vlade. Preporučujem se, dakle učincima, a ne pričom.”
NE BJEŽIM OD ODGOVORNOSTI ZA SLABOSTI VLASTI KOJE SAM PREDVODIO
“Vrlo sam svjestan da je u vremenu bilo slabosti, ja sam odgovoran za to i ne bježim od te odgovornosti, ali sam u stanju da te slabosti i otklonim. Dvije i po godine radimo na otklanjanju naših slabosti, danas našu politiku reprezetnuju mladi ljudi – strpljivo čekamo svoju šansu“, zaključio je Đukanović ističući da Crna Gora ne može dalje izdržati ovu agoniju i zato želimo da interveništemo prvo na predsjedničkim, pa zatim i na parlamentarim izborima.
