Pod sloganom "Ne nasilnom ekstremizmu", Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) organizovala je tradicionalni Forum, koji je okupio mlade aktiviste, predstavnike državnih institucija, nevladinih organizacija i međunarodne partnere kako bi zajednički razmotrili problem nasilnog ekstremizma i iznijeli konkretna rješenja.
„Nedovoljna porodična, vršnjačka, društvena i sistemska posvećenost razvoju djece i mladih doprinosi sve učestalijim naznakama radikalizacije i ekstremizacije ovih kategorija, što predstavlja ozbiljan problem za cjelokupno društvo, naročito ono koje ima ambicije da do 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja u integracionom procesu, i da 2028. godine postane dio Evropske unije“, kazao je predsjednik MOACG David Vukićević zvanično otvorivši Forum.
U okviru Foruma, kroz dva panela, govoreno je o problemima prikrivene radikalizacije i ekstremizacije društva u Crnoj Gori.
Profesorica sa UDG-a Nikoleta Đukanović ukazala je na ozbiljnost problema nasilnog ekstremizma među mladima, koji su često pod uticajem radikalnih grupa. Ona je podsjetila da se broj mladih koji odlaze na strana ratišta povećava.
“Društveno politički kontekst u Crnoj Gori je idealan za razvoj ekstremizma i radikalizma među mladima. Danas se vraćaju narativi iz 90-ih i političke okolnosti koje idu na ruku tome da danas govorimo o sve većoj radikalizaciji mladih, koji se pridružuju različitim ekstremnim i radikalizovanim grupama u regionu i svijetu“, rekla je Đukanovićeva.
Ona smatra i da građani nijesu spremni za ulazak u Evropsku uniju, jer u Crnoj Gori ne postoji vladavina prava.
„Mislim da će EU žmuriti na neke krupnije stvari od nasilnog ekstremizma. Ako me pitate da li je realno da ispunimo sva očekivanja, mislim da nije. Mislim da je puno političkih momenata koji opterećuju EU. Ipak smo mi njihova granica, a imajući u vidu sve prisutne sile na Balkanu, mislim da je Uniji priroitet proširenje. Ranije smo govorili da mi mnogo više trebamo EU nego ona nama. Danas se mijenjaju stvari“, istakla je Nikoleta Đukanović.
Državni sekretar u Ministarstvu sporta i mladih Vladimir Obradović govorio je o institucionalnim odgovorima na nasilni ekstremizam, ističući da uprkos brojnim preduzetim aktivnostima, društvo još uvijek nije dovoljno spremno da adekvatno reaguje na radikalizaciju i nasilje među mladima.
„Sve što smo radili u prethodnom periodu pokazalo se kao nedovoljno. Primjećujemo da teme nasilja među mladima poprimaju sve više prostora i sve su ekstremnije. Ovo je problem o kom se mora pričati i u kom svi činioci moraju dati puni doprinos kako bi mladi imali priliku da adekvatan način budu edukovani ili zaštićeni od ove pošasti“, poručio je Obradović.
Upravo u tom kontekstu, Marko Vukašinović, direktor Direktorata u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ukazao je na značaj sigurnog obrazovnog okruženja za djecu i mlade. On je naglasio da je Ministarstvo, kroz različite projekte, poput besplatnog broja za prijavu nasilja i pilot projekta asistenta za sprječavanje nasilja u školama, posvećeno smanjenju nasilja među mladima, kako u realnom, tako i u digitalnom prostoru.
„Svjesni smo da nasilje nikad ne može biti svedeno na nulu, ali svi činioci društva treba da svojim aktivnostima daju doprinos da djeca budu u bezbjednom okruženju. Nedavni slučaj u Baru uzburkao je javnost i nadam se da će jedan od rezultata biti jasna analiza s preporukama kako sistem može da doprinese da se situacija unaprijedi“, rekao je Vukašinović.
