Gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV, Đukanović je ocijenila da URA koristi to što je na vlasti i da će to činiti do narednih izbora.
Miješanje u druge grane vlasti
Premijer Dritan Abazović definisao je i ciljeve koji se ne odnose na izvršnu vlast, što predstavlja pokušaj uticaja na druge grrane vlasti.
“To nikako ne bi smjelo da se dopusti u kontekstu odnosa različitih grana vlasti”, dodaje Đukanović.
Govoreći o prioritetima nove Vlade, Đukanović kaže da su ciljevi postavljeni ambiciozno i nerealno za tako kratak period.
“Izgubili smo dosta vremena i resursa jer smo imali taj eksperiment sa ekspertskom vladom koji nije bio održiv”, ističe Đukanović, dodajući da je riječ o izuzetno velikoj kombinatorici.
“Razumno je obećanje premijera da DPS može ući po dubini, upravo zbog toga da bi dobio podršku u parlamentu”, dodaje ona.
Podsjeća da partije koje čine Vladu imaju najmanji broj poslanika.
“Skoro jednu trećinu ministarskih pozicija čini SNP i, s obzirom na njihovu naklonjenost srpskim političkim elitama, postavlja se pitanje u kojoj mjeri su ti eksterni faktori uticali na formiranje Vlade. Najviše rezervi se odnosilo na to da li će ta Vlada raditi u interesu crnogorskih građana”, naglašava Đukanović.
Pitanje je, ističe, kako će se ministri iz SNP-a postaviti u kontekstu prioriteta crnogorskih interesa.
“Imajući u vidu kompleksnost struktura koje čine Vladu, smatram da će ona biti prozapadna, bez obzira na naklonjenost dijela Vlade srpskoj vlasti jer nijesu u poziciji da u velikoj mjeri ispune očekivanja Beograda”, tvrdi Đukanović.
Tri problema
Ključna su, kaže tri problema.
“Prvi je spoljno-politička orjentacija, odnosno kako će Vlada moći da bude potpuno okrenuta zapadnim vrijednostima i riješi duboke probleme koji su nagomilani. Zbog uslovljavanja konstituenata može se očekivati od ove Vlade da bude potpuno prozapadna. Nijesu slučajno ključna ministarstva dobili pojedinci ili partije koje su potpuno okrenute ispunjavanju crnogorskih državnih interesa, EU i SAD-u”, pojašnjava Đukanović.
Drugi je problem, kaže, da li tako heterogena Vlada može da funkcioniše bez problema.
“Partije su u dvojbi kako se boriti za birače i kako zadovoljiti apetite onih sa kojima grade Vladu”, smatra Đukanović.
Sagovornica Gradske RTV ističe da je Crna Gora polarizovano društvo i stoga nerazumno rješavanje određenih tema može samo pogoršati situaiju.
Upitana da li Crna Gora ima vremena da do narednog izvještaja Evropske komisije napravi neke konkretne rezultate, Đukanović odgovara da je prethodni izvještaj bio loš i da smo imali nerazumnu marginalizaciju pitanja proširenja.
“Administrativni kapaciteti su dosta zapostavljeni i prije ili kasnije ćemo imati teško rješiv problem. Treba puno raditi da dođemo na pozitivnu nulu”, naglašava Đukanović.
Sankcije su, kaže, pokazale vid ujedinjenog i snažnog reagovanja.
“Momenat ujedinjene Evrope treba iskoristiti u kontekstu osnaživanja politike proširenja. Taj proces će zavisiti od nas”, dodaje ona.
Odluku o ukidanju pozicije glavnog pregovarača smatra nerazumnom.
“Ne čini mi se da je postavljen funkcionalan model. Pitanje je koliko će doći do disfunkcionalnosti, kao i eventualnog preklapanja i nerazumijevanja nadležnosti”, navodi Đukanović.
Direktorat u Briselu, ističe, važan je i za proces pregovaranja i integracije.
“To su stavke koje su i te kako propuštene”, naglašava Đukanović.
Povratiti funkcionalnost institucija
Pored društvenog dijaloga, kako ocjenjuje, Vlada treba da gradi stabilne institucije, riješi političku krizu i disfunkcionalnost institucija.
“Vlast treba da se smjenjuje često, ali dio institucionalni memorije i administrativnih kapaciteta treba konstantno da se unapređuje bez obzira na političke konotacije koje preovlađuju aktuelnim vladama”, kaže Đukanović.
Građani, dodaje, najviše ispaštaju jer imamo političare koji ne znaju što znači politička odgovornost.
“Problem je što nemamo dovoljno demokratskih političkih stranaka. Nemamo političke partije koje su dosljedne u zalaganjima i aktivnostima u kontekstu interesa građana i to stvara situaciju u kojoj građani nemaju dovoljno izbora. Crna Gora nema toliko političkih struktura koje su demokratski zrele i imaju dovoljno kapaciteta da mogu da grade jake i odgovorne institucije”, ocjenjuje Đukanović.
Niko se u Crnoj Gori, ukazuje, nije bavio poređenjem obećanja i realizovanog.
“Dominantno je riječ o populističkim porukama i obećanjima koja nijesu realna”, zaključuje Đukanović.
