Glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović u izjavi za Antenu M ocijenio je da je, prije svega, način njihovog izbora sporan.
"Izborom prvih savjetnika predsjednik Crne Gore je pokazao da je sva ona priča, glamurozni javni pozivi mladim ljudima da se prijave na konkurse, da se jave za rad u kabinetu Milatovića, bila jedna najobičnija populistička predstava. prije nego što su se ti mladi ljudi i prijavili, očigledno je da su Milatović i njegova ekipa znali ko će ih savjetovati", ocijenio je Đuranović.
Osim načina naimenovanja, poseban problem su personalna rješenja za koja se Milatović odlučio koja, kako smatra Đuranović, govore mnogo.
"Rekao bih da ima neke preverzne simbolike što se informacija da su recimo Dejan Vukšić, bivši šef ANB-a i bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, nosioci svetosavske politike u Crnoj Gori, promovisani u predsjednikove savjetnike, pojavila na dan kad se predsjednik Milatović u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a zaklinjao u promociju zapadnih vrijednosti, obećavajući da će Crnu Goru držati čvrsto unutar NATO i zapadnog vrijednosnog koda. Mislim da je sad svima jasno da je to bila isprazna priča. Izborom savjetnika Milatović zapravo najbolje svjedoči o pavim principima svoje politike, o pravim vrijednostima koje želi da stvarno promoviše i kuda želi da povede Crnu Goru", kaže Đuranović i pojašnjava da to očito nije put na Zapad.
"Već pod skute politike koja Crnu Goru ne želi da vidi ni kao suverenu, ni kao prozapadno orjentisanu državu", kaže on.
Za potvrdu te teze Dejan Vukšić je, kaže, savršen primjer.
"Jer je riječ o čovjeku kojeg je u crnogorsku politiku ugurala Crkva Srbije i prvenstveno poznanstvo sa popom Mijajlom Backovićem, promoterom ideologije krvi i tla i prijateljem Putinovih noćnih vukova. Čovjekom koji, kao i Crkva Srbije, veliča ljude koji su u BiH počinili najveće zločine nakon drugog svjetskog rata. U slučaju Dejana Vukšića čini mi se da ima još jedna stvar, vrlo bitna. Čovjek je za dvije godine koliko je kao predstavnik prosrpskog i proruskog DF-a bio na čelu ANB-a, uspio da ANB pretvori ne samo formalno, nego i stvarno, u klasičnu ispostavu srpske BIA-e. Za to postoje i dokazi, od veza sa Markom Parezanovićem, načelnikom BIA-e zaduženim za Crnu Goru, do proslijeđivanja tajnih podataka koje je Crna Gora dobijala kao članica NATO-a. Naravno da ni Vukšić, ni bilo ko drugi iz ANB-a, nije odgovarao za tako tešku povredu tajnosti podataka, ali ga je, očigledno, upravo takvo ponašanje da ga Milatović uzme za prvog savjetnika za bezbjednost", kaže Đuranović.
Upitan da li se može napraviti određena paralela u ponašanju crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Djuranović kaže:
"Donekle ima sličnosti, ali ima i razlika. Vučić je direktno pod kontrolom i uticajem Moskve i može Moskvi u dobroj mjeri da zahvali što ima nevjerovatnu moć u Srbiji. Istovremeno, Vučić je važan igrač za Zapad, jer se Amerikanci pa i zemlje Kvinte, po meni dosta uzaludno nadaju da će Vučića moći da odvoje od tog ruskog uticaja. Sa druge strane, Milatović dolazi na čelo Crne Gore koja je članica NATO-a, države koja je prva u redu za članstvo u EU, ali i države koja je u posljednje tri godine nazadovala na tom putu. Umjesto da ubrza taj put, on izborom svojih savjetnika predstavlja neku bagovanu ili blijedu kopiju Vučića, i pokazuje da je njegova politika sličnija onome što Vučić zagovara, nego onome što Milatović javno izgovara", kaže Đuranović.
Kako je Portalu RTCG potvrđeno iz Kabineta predsjednika za savjetnicu za spoljnu politiku naimenovana je Marija Lakić Barfus, savjetnica za politički sistem i unutrašnju politiku je Biljana Papović, savjetnik za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, savjetnik za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić, dok je savjetnik za regionalni razvoj Aleksandar Stijović.
Šikmanović je bio savjetnik za pravna pitanja bivšeg premijera Zdravka Krivokapića.
Grgić je do marta bio na čelu Agencije za investicije Crne Gore, dok je Stijović bio ministar poljoprivrede u 42. Vladi.
Po aktu o sistematizaciji, predsjednik Crne Gore ima mogućnost naimenovanja deset savjetnika.
Ranije je za savjetnika za spoljnu politiku naimenovan Filip Ivanović.
44
