Prijetnje i reakcije
Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima i Televiziji E.
“Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u ovom mejlu. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima” - rekao je Đuranović.
Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za sajber i visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.
3“Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike, ali je najvažnija stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao” - istakao je Đuranović.
Targetiranje novinara i kritika kao uvreda
Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, Anu Raičković, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće meilove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.
“Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike, čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Ovdje je napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera Dritan Abazović direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kad se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ, izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom ili trećem klanu, jednoj drugoj ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču” - naglasio je Đuranović.
Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…
Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.
“To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kad to kažem onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20 h, a da je policija došla u 21:30 h. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu, koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije” – ističe Đuranović.
Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.
“Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova, zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari. Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni, zaista odgovaraju” - poručio je Đuranović.
Jubilej Javnog servisa
Javni servis obilježio je jubiljej, 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik parlamenta, kao ni predsjednik vlade.
“Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu, gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži” - zaključio je Đuranović.
