Nakon ekspresnog davanja saglasnosti za podizanje spomenika nekadašnjem mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama, odlukom koja je u četvrtak usvojena na sjednici Vlade, uslijedile su kritike opozicije i civilnog sektora.
106Sa ocjenama da je odluka sporna po više osnova i donijeta pod pritiskom Srpske pravoslavne crkve, te da manjinske partije uprkos napuštanju sjednice neće napustiti i Vladu, saglasni su i sagovornici Portala Analitika, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Odluka Vlade naplata podrške SPC, napuštanje sjednice predstava za javnost
Suljević ističe da napuštanje sjednice Vlade od strane predstavnika partija manjinskih naroda, za sada, djeluje kao predstava za javnost i njihove birače.
“Te partije su već dale zeleno svijetlo za donošenje takvih odluka samim ulaskom u Vladu čiji su glavni konstituenti političke partije koje su do sada uporno demonstrirale privrženost Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) i svjetonazoru koji ona promoviše”, podvlači Suljević.
Ukazuje i na to da su manjinske partije zaista željele da izraze negodovanje zbog takve odluke Vlade, njihova reakcija bi uslijedila na prvi pomen te namjere i prije početka sjednice.
“Kada je već došlo do uvrštavanja ove tačke u dnevni red, prirodno bi bilo da su insistirali na otvaranju te sjednice za javnost, a kroz učešće u diskusiji predstavili argumentaciju protiv te odluke. Konačno, ako su oko ovakvog vrijednosnog pitanja preglasani, očekivano bi bilo da su napustili Vladu, jer smo do sada čuli mnogo puta od svih konstituenata da je ova Vlada zasnovana na određenim principima i vrijednostima”, ističe Suljević.
Kako dodaje, kada u tom dijelu dođe do raskola, niko se ne može praviti da se ništa nije desilo i nastaviti raditi uobičajeno.
Đuričković ocjenjuje da je odluka Vlade o podizanju spomenika Amfilohiju stota u nizu naplata političke podrške koju vladajuće strukture dobijaju iz krugova SPC.
“Narodski rečeno, crkva neće stati dok im golu kožu ne odere, a nažalost i nama sa njima nesposobnima da vode i uređuju građansku državu, koja poštuje Ustav i Zakon”, podvlači Đuričković.
Kako naglašava, za manjinske partije koje su odlučile da uđu u ovakvu Vladu čiji su dekor, ovo je nastavak agonije koju će proživljavati sve sve dok budu u Vladi.
Sticanje političkih poena i predizborna aktivnost SPC
Suljević ukazuje da je ova odluka, osim na etičkoj ravni, a zbog svega onoga što je mitropolit Amfilohije zastupao tokom života, sporna i iz razloga što se u brzom donošenju iste, a u cilju prikupljanja jeftinih političkih poena, zatvorio prostor javnosti da na to reaguje.
“Bilo je izvjesno da će Vlada usvojiti takvu odluku kada se ona našla na dnevnom redu, jer se koristi svaka prilika i ličnost, pa i pokojni mitropolit, za sticanje političkih poena, uz prateću zloupotrebu institucionalnih mehanizama”, podvlači Suljević.
Đuričković je stava da nije riječ o predizbornoj aktivnosti partija koje čine Vladu već, kako ističe, o predizbornoj aktivnosti SPC.
“SPC je činjenicu da je u toku kampanja za lokalne izbore iskoristila kao ucjenjivački instrument da izvrši pritisak na svoje podanike, kako bi donijeli nezakonite odluke”, navodi Đuričković.
On pojašnjava da je prethodna odluka ministarke Tamare Vujović, kojom je odbijen zahtjev za podizanje spomenika bivšem mitropolitu u potpunosti bila u skladu sa zakonom.
„SPC ne zanimaju zakoni države Crne Gore, već je odlučila da priprijeti ministarki Vujović i Vladi, što za njih u ovom trenutku znači pad podrške birača. Ministarka Vujović je popustila pod prijetnjama, promijenila prvobitno mišljenje i uputila prijedlog odluke Vladi, kako bi ona i njen politički subject, Demokrate, podijelili političku i svaku drugu odgovornost za kršenje Zakona”, ukazuje Đuričković.
Kako navodi, cjelokupna situacija potvrđuje stavove koje predstavnici Evropskog saveza i većine opozicionih partija uporno ponavljaju.
“Da SPC ne interesuje Ustav, zakon, a ni sama država kao takva i da su PES, Demokrate tj. Vlada, skup beskičmenjaka koji nijesu u stanju da sprovode zakone ove države”, izričit je Đuričković.
Utrkivanje u služenju SPC
Komentarišući podršku mitropolita SPC Joanikija kandidatu PES-a Saši Mujoviću, Suljević napominje da za crnogorske prilike nije nikakva novost to da se SPC miješa u izborne procese ali, kako navodi, počinje biti jasno da ona ima diverzifikovan ulog.
“Tako, SPC očito bolje nego mnogi drugi procjenjuje kada je ko politički potrošen, pa zato ona u posljednjim izbornim ciklusima često ulaže u različite nove aktere. Istovremeno, ona na taj način opominje i vrši pritisak na njene standardne igrače”, ukazuje Suljević.
Iz tog razloga, kako podvlači, nije iznenađenje što se svi oni utrkuju ko će prije učiniti neku uslugu SPC.
Đuričković napominje da je SPC godinama unazad aktivni sudionik političkog života u Crnoj Gori.
“Nakon što je biračko tijelo nekadašnjeg DF-a koliko toliko konsolidovano, najviše zahvaljujući bjesomučnoj eksploataciji državnih resursa za partijske potrebe, SPC je odlučila da pomogne PES-u zbog rasipanja glasova koje ima taj politički subjekt. Uloga SPC je da vjerujuće ljude, koji pored poštovanja gaje i jaka osjećanja strahopoštovanja prema Crkvi, još jednom izmanipuliše, kako bi se postigli politički ciljevi”, izričit je Đuričković.
Beograd nije promijenio ciljeve, interes za izbore će rasti
Govoreći o informacija CDT-a, vezanim za miješanje funkcionera i aktivista SNS u tekuće izborne procese kroz kampanju Siguran glas, Suljević ocjenjuje da podgorički izbori predstavljaju važnu okosnicu, koja može imati pečat i na dalji legitimitet Vlade.
“Radi se o izborima na kojima pravo glasa ima preko četvrtina crnogorskih birača, zbog čega je partijama i prioritetno očuvati poziciju vlasti u tom gradu, a kako bi pokazale stabilnost svoje parlamentarne većine”, ukazuje Suljević.
Kako naglašava, potreba za što boljim izbornim rezultatom posebno je prisutna kod PES-a, koji je još od posljednjih parlamentarnih izbora bio pod velikim pritiscima, a koji se, osim u djelovanju bivših partijskih kolega protiv njih, prepoznaju i u neočekivano lošem izbornom rezultatu u Budvi, ali i tome da ni na jednim predstojećim lokalnim izborima ne nastupaju samostalno.
“Interes Beograda za izbore u Crnoj Gori dodatno će rasti kroz naredni period, posebno jer nas do kraja ove i u prvoj polovini naredne godine, očekuju lokalni izbori u još nekoliko vrlo značajnih opština, poput Nikšića”, ocjenjuje Suljević.
Đuričković je uvjeren da je posrijedi koordinisana predizborna akcija kojom rukovodi zvanični Beograd, s ciljem uticaja na ishod predstojećih izbornih procesa, naročito podgoričkih izbora.
“Samo neznaveni mogu da pomisle da će zvanični Beograd, nakon višegodišnjeg miješanja u izborne procese, potrošenih miliona eura, i uspostavljanja apsolutne kontrole nad Vladom, odjednom prepustiti da stvari idu svojim tokom”, naglašava Đuričković.
Kako ukazuje, izvjesnije je da je riječ o promjeni strategije i načina djelovanja, nego o promjeni namjera.
“Nakon brutalnog i otvorenog miješanja u izbore 30. avgusta, bitke za Nikšić, predsjedničkih izbora i ovih zadnjih u Budvi, beogradski stratezi shvatili su da postoji rizik od izazivanja crnogorskog inata, koji je svima nama poznat. Shodno tome, promijenili su strategiju i djelovanje je manje javno ali su ciljevi i dalje jednako pogubni za Crnu Goru i njene građane”, zaključuje Đuričković.
