Evropske integracije podrazumijevaju mnogo više od imenovanja, kazao je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, navodeći da se u Crnoj Gori rutinski procesi predstavljaju kao značajan uspjeh.
Đuričković je agenciji MINA rekao da su potrebne suštinske reforme i prilagođavanje sistema, donošenje, ali i primjena zakona u svim sferama, ne samo u jednoj.
Upitan smatra li da je vraćanje glavnog pregovarača u Ministarstvo evropskih poslova (MEP) dobra odluka i da će to ubrzati EU integracije, on je naveo da je dobra odluka da se vrati ta pozicija, ali ne da bude u MEP-u, nego da kancelarija glavnog pregovarača bude pri premijeru.
Prema riječima Đuričkovića, imenovanje glavnog pregovarača je još jedno od pitanja oko kojeg se stvorila pogrešna percepcija.
„Da li smatram da je to dobar pravac? Da! Da li smatram da to iziskuje priznanje i aplauz? Naravno da ne. Kada bi evropske integracije bile sačinjene samo od imenovanja, Crna Gora bi odavno zatvorila pregovore“, naveo je Đuričković.
On je kazao da EU integracije, ipak, podrazumijevaju mnogo više.
Upitan da li će poslanici SD-a podržati izbor Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda, Đuričković je rekao da će se partijski organi, u susret sjednici zakaznoj za srijedu, blagovremeno odrediti prema tom kandidatu i da će javnost biti upoznata sa njihovim stavom.
„Uostalom, mi smo se jasno odredili prema tom kandidatu i prilikom glasanja u prvom krugu“, naveo je Đuričković.
Kompletiranje sastava Ustavnog suda je, kako je kazao, važno za stvaranje pretpostavki za normalno funkcionisanje sistema.
„Naravno, puko zadovoljavanje forme ne garantuje funkcionisanje sistema“, dodao je Đuričković.
On je, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će do Nove godine doći do izbora vrhovnog državnog tužioca i tri člana Sudskog savjeta, kazao da se već dugo priča o potrebnim imenovanjima u pravosuđu.
Prema riječima Đuričkovića, stvara se utisak kod građana da se samom popunom tih mjesta u Crnoj Gori završava kompletan posao koji od države zahtijeva Evropska unija (EU).
„Naravno, to je jako pogrešno. Šta više, to je pokazatelj lošeg stanja u društvu i na političkoj sceni, kada se ono što bi trebalo da budu redovni i rutinski procesi predstavlja kao značajan uspjeh“, dodao je Đuričković.
Upitan očekuje li da parlamentarna većina pokrene dijalog sa opozicijom o ostalim imenovanjima na pravosudne funkcije, on je rekao da od vlasti ponajviše zavisi da li će doći do dijaloga.
„Međutim, i tu se stvari komplikuju, kada vidimo kako je vlast koncipirana“, kazao je Đuričković.
Kako je naveo, sporazumom koji su potpisale partije koje čine vlast predviđeno je da se sve odluke donose konsenzusom među njima.
„Dakle, oduzeta su sva prava poslanicima da samostalno odlučuju, ali i političkim subjektima koji budu preglasani na tom koordinacionom tijelu, koje predviđa sporazum“, dodao je Đuričković.
On je kazao da su načelni principi takvi da su u SD-u uvijek spremni na dijalog.
„Međutim, imajući u vidu pomenuti sporazum, nameće se legitimitet tog dijaloga, ukoliko poziv dolazi od jednog političkog subjekta vlasti, ili čak i od same Vlade“, rekao je Đuričković.
On je, odgovarajući na pitanje da li je realno i ostvarivo da Crna Gora 2028. godine postane članica EU, kazao da su konstituenti vlasti partije koje su u različitim formatima činile vlast i tokom protekle tri godine, odnosno bile činioci 42. i 43. Vlade i činile skupštinsku većinu.
Đuričković je rekao da je Crna Gora, za protekle tri godine njihove vladavine, dobila najgore izvještaje EU o napretku u integracijama.
Prema njegovim riječima, sprovodio se proces „dezintegracije EU“ i podređivanja interesima nekih drugih centara, prevashodno Beograda, ali i Moskve.
„Ako uzmemo u obzir da isti tim sa par rotiranih igrača čini i ovu 44. Vladu, onda nije ostvarivo da Crna Gora postane članica EU do 2028. godine“, ocijenio je Đuričković.
Upitan smatra li da nove vlasti imaju kapacitete i sposobnost da Crnu Goru uvedu u EU do tog roka, on je kazao da dominantno nemaju ni želju da Crnu Goru uvedu u Uniju.
„Ipak, bliže su im ideje regionalnog ujedinjavanja i propalih saveza nego integracija Crne Gore u evropsku porodicu“, rekao je Đuričković.
On je ocijenio da je nova vlast dominantno sastavljena od stranaka koje se ne mogu računati kao proevropske, već kao partije koje su pod dominantnim uticajem Moskve, Beograda ili Srpske pravoslavne crkve.
„Pojednična rješenja na rukovodećim funkcijama u državi pokazuju da Crnom Gorom rukovode dominantno ljudi čija su lična ubjeđenja antievropska, uz jedan manji broj ljudi proevropskih ubjeđenja, koji se nalaze u zabludi da doprinose evropskom putu i demokratizaciji društva“, kazao je Đuričković.
