Formiranje avio-kompanije se ne može svesti na preuzimanje priručnika Montenegro erlajnza (MA), dobijanje sertifikata i polijetanje. Kad kompaniju shvatite tako površno, dobijete istorijski najlošiji rezultat po avionu ili sjedištu koji se ikad desio u Crnoj Gori, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu bivši direktor MA Zoran Đurišić.
Komentarišući minus To Montenegra od pet miliona u prošloj godini, Đurišić je kazao da imamo još jednog gubitaša, čije poslovanje nakon samo pola godine dovodi do dalekosežnih posljedica po ekonomiju i turizam.
"Nikada nijesam sporio ideju da se formira nova kompanija, kako bi se država i poreski obveznici oslobodili balasta nataloženog kroz posljednjih šest-sedam godina poslovanja MA. Čak sam je i zagovarao od momenta kada je bilo jasno da je MA, nizom zaprepašćujuće loših poteza, doveden u gotovo bezizlaznu situaciju. Međutim, način na koji je sve urađeno je krajnje amaterski i epilog je da je naša komercijalna avijacija na izdisaju", ocijenio je Đurišić.
Greške
On kaže da je nedavna izjava državnog sekretara za saobraćaj Zorana Radunovića da nije vidio nijedan dokument kojim Evropska komisija izričito zabranjuje državnu pomoć MA, bacila sjenku na čitav proces koji se odvijao krajem 2020. i početkom 2021. godine.
"Više puta sam upozoravao da je pogrešan proces kojim je aktuelna Vlada ugasila MA i formirala nešto što je bez ikakve perspektive. Za sve sugestije nije bilo sluha", tvrdi Đurišić i dodaje da je sugerisao Vladi da MA nastavi da obavlja saobraćaj dok nova kompanija u potpunosti ne bude spremna kadrovski i infrastrukturno da preuzme sve što je MA gradio dvije decenije.
"Na taj način bi za novu kompaniju bila obezbijeđena sva prava koja je MA imao kao redovni IATA prevozilac. Nažalost, niko nije u ovu problematiku ušao na pravi način, pa smo umjesto produžetka zakupa dobili u vlasništvo dva aviona u lošem stanju, pri čemu su kupoprodajni ugovori još pod velom tajne", ukazuje Đurišić.
On smatra da je sa aspekta struke, bez obzira na druge kriterijume, bio pozvan da uputi upozorenja i ukaže na ozbiljne propuste u procesu formiranja To Montenegra, jer je tokom karijere formirao četiri avio-kompanije u regionu, od kojih je svaka dobila sertifikat operatora i operativne licence.
"Ljudi koji su ušli u formiranje To Montenegra nijesu imali takvu vrstu iskustva, a da ne govorimo da većina nijesu imali nikavih dodirnih tačaka sa vazduhoplovstvom", navodi Đurišić, koji je na čelu MA bio od 1994. do 2013. godine.
Struka da se pita
Na pitanje kakva je budućnost To Montenegra, Đurišić odgovara da će Vlada morati da se konsultuje sa kompetentnim kadrom, a Crna Gora ima takve ljude.
Država da tri godine ulaže po šest do osam miliona
Đurišić navodi da adekvatna avio-kompanija treba da raspolaže sa pet aviona i do 200 zaposlenih.
"Uz vjerovatnu potrebu državne intervencije od šest do osam miliona eura godišnje naredne tri, eventualno četiri godine. Svakako, ulaganja u avio-kompaniju, kolika god bila, ako se sprovedu na pravi način daće višestruke pozitivne efekte na cjelokupnu privredu", smatra Đurišić.
