Tokom prva dva panela Konferencije o ekonomiji MONTENEGRO 2024 mogle su se čuti interesante teme o ekonomskim prilikama tokom Berlinskog procesa, kao i iskustva preduzetnika iz Njemačke, Crne Gore i regiona, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.
Rikardo Đuči, izvršni direktor German Economic Team -a, predstavio je ključne nalaze studije o ekonomskom razvoju na Zapadnom Balkanu u poslednjih deset godina, s fokusom na ispunjenje ciljeva iz Berlinskog procesa.
“Prosječni rast BDP-a u proteklih deset godina bio je 3,1 odsto na nivou cijelog Regiona. Što se tiče dekarbonizacije, korišten je indikator emisije CO2, gdje je prosječni nivo emisija u regionu prilično visok u odnosnu na EU. Skoro dvije trećine izvoza iz regiona ide u EU, dok više od polovine uvoza dolazi iz EU, što znači da je EU ostala najvažniji trgovinski partner regiona. U oblastima kao što su trgovinska, poreska i politika zapošljavanja, zabilježen je značajan napredak, iako postoji prostor za dalja poboljšanja. Ukupna ocjena za Zapadni Balkan je 4, a jedini problem postoji kod preduzeća u državnom vlasništvu, gdje je zabilježen značajan pad”, istakao je on.
Kako je naveo, strane direktne investicije u Regionu bile su impresivne, sa prosjekom od 5,8 odsto BDP-a, što je prilično visoka cifra, a trend je uzlazan.
“To ukazuje na pozitivna dešavanja, a posebno se ističe Crna Gora, gdje privlačenje stranih direktnih investicija iznosi 10% od ukupnog BDP-a godišnje, što je dvostruko više od regionalnog prosjeka”, zaključio je Đuči.
Profesorica na Ekonomskom fakulteteu UCG Gordana Đurović, koja je moderirala prvim panelom, istakla je da se zemlje regiona kreću dobrim pravcem kada je riječ o konvergenciji.
“Konveregencija se dešava i ubrzavaju se procesi u prenošenju evrospkih standarda. Mislim da je od početka Berlinskog procesa do danas napravljen zaista impresivan rezultat, te da se Berlinski proces razvio na ozbiljnom nivou. Dat je veliki doprinos ekonomskoj tranzciji i regionalnom dijalogu. Vidimo iza sebe dosta rezultata, a deblokada CEFTA sporazuma je suštinski jedan od najvećih simbola dijaloga u regionu i jačanja saradnje”, rekla je ona.
Ističe da CEFTA daje optimizam da će biti više ugovora o mobilnosti i prilika za saradnju, te pozdravila Sporazum o pristupu visokom obrazovanju koji takođe doprinosi mobilnosti.
“Svaka zemlja bi trebalo da bude zadovoljna rezultatima Berlinskog procesa, koji su veći nego što smo svi očekivali. Integralna komponentna procesa je inkluzivnost i ekonomije treba da sarađuju u jednakom obimu. Berlinski proces je motor koji nas vuče ka usvajanju evropskih standarda”, navela je Đurović.
Ministar regionalnog i investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević je takođe iskazao zadovoljstvo zbog postignutih rezultata u okviru Berlinskog procesa, te najavio da će Vlada ostati posvećena procesu EU integracije.
“Pokušavamo kroz sve ove procese da pravimo nove strategije kako bi se što prije približili EU. Posljednjih deset godina bilo je mnogo aktivnosti povezanih sa razvojem dobrosusjedskih odnosa i sprečavanjem organizovanog kriminala i korupcije. Iz ugla Vlade, Crna Gora će ostati posvećena Berlinskom procesu. Važan faktor je i dobijanje pozitivnog IBAR-a koji nam je otvorio vrata da Crna Gora bude prva naredna članica EU. Naš cilj je da 2028. zvanično postanemo članica”, kazao je Suljević i podsjetio da su ukidanje viza, rominga, međusobno priznavanje diploma samo neki od uspjeha koji su obilježili proteklih deset godina kako bismo se svi zajedno približili vrijednostima EU.
Ministarka industrije preduzetništva i trgovine Kosova Rozeta Hajdari foksuirala se tokom izlaganja na pozitivan primjer te države koja podstiče reforme i s regionom se približava ka EU.
“Za Kosovo je vladavina prava primarni proces ka osiguranju regionalne saradnje i ekonomske sigurnosti. Na osnovu OECD izvještaja, Kosovo je prva država po olakšavanju trgovinske razmjene i sa najvećim ekonomskim rastom od 4,1 odsto, uz bilježenje snažnog porasta izvoza i investicija, naročito iz EU”, rekla je ona.
Izražava zadovoljstvo dosadašnjim progresom na planu usklađivanja javnih politika i demokratije.
“Sve će pomoći integrisanju ako imamo viziju da zajednički napredujemo na ovom planu. Tražimo da se sve zemlje regiona fokusiraju na ovo pitanje jer zajedno možemo napraviti veliki napredak naročito u trgovinskoj razmjeni, pojednostavljenju carinskih procedura te stvaranju konkurentnijeg regionalnog tržišta. Unapređenje je naročito moguće u dijelu netarifnih barijera”, rekla je ona.
Moderatorka panela „2014-2024 iz ugla poslovne zajednice“, Tanja Bošković iz GIZ-a, naglasila je da je suštinski fokus ove inicijative povezivanje Regiona i stvaranje jedinstvenog tržišta, a podsjetila je i na usvajanje Akcionog plana za Zapadni Balkan na samitu u Sofiji prije četiri godine i na činjenicu da je sada, u Berlinu, usvojen novi.
“Ključno pitanje je da li su ti planovi ostvarili zacrtane ciljeve i je li region postao povezaniji i spremniji za integraciju u evropske tokove. Najbolji odgovor mogu nam dati preduzetnici koji posluju na Zapadnom Balkanu, jer oni, kao krajnji korisnici politika, osjećaju sve mjere na svojoj koži, ali i oblikuju našu ekonomsku stvarnost”, zaključila je Bošković.
Tomas Narbešuber, potpredsjednik BASF Groupe odgovoran za Jugoistočnu Evropu je istakao da su zemlje Zapadnog Balkana u ekonomskom smislu obavile dobar posao u sklopu Berlinskog procesa.
“Trgovinski bilans u protekle dvije godine je bio pozitivan između Njemačke i Zapadnog Balkana, dok je bilans između Njemačke i nekih drugih zemalja bio negativan. Zapadni Balkan se razvija, ali je krenuo sa vrlo niske polazne vrijednosti. Možemo reći da je Srbija jasna predvodnica u smislu našeg prometa, a druge zemlje imaju potencijal da je sustignu”, naveo je Narbešuber.
Milorad Katnić, predsjednik Odbora direktora Financial Solutions Podgorica, smatra da je ova perspektiva dobra za sagledavanje postignutog i onoga što treba uraditi na evropskom putu.
“U finansijskom dijelu region djeluje bliži EU standardima, a primjetna je veća mobilnost mladih i brojne inicijative su pospješile ovaj proces. Geopolitička perspektiva je promijenjena – prije deceniju je bila pauza u proširenju, a sada se EU snažno zalaže da joj region što prije i formalno priđe. Pravo je vrijeme da iskoristimo priliku za formalnom i suštinskom integracijom u EU koja podrzaumijeva i promjenu sistema vrijednosti”, poručio je Katnić.
Irena Jakimovska, vlasnica/izvršna direktorica Comfy Angel, Prilep, smatra da je u proteklih deset godina njena kompanija daleko doguraai, ali da predstoji još puno posla.
“Nismo postigli sve što smo zacrtali. Izvezli smo samo 14 miliona u Region, a uvezli jedan, stoga smatram da je bolja trgovinska razmjena na Zapadnom Balkanu nešto na čemu treba više raditi”,zaključila je Jakimovska.
Velizar Perunović, direktor prodaje kompanije Milšped Group, ukazao je na značaj unapređenja logistike i infrastrukture koje treba da prati Berlinski proces.
“Imao tu sreću da se nalazimo na jednoj od strateških pozicija, ali nismo dovoljno utilizovali ono što nam je dato. Ipak, Berlinski proces je dao veliki doprinos povezanosti, te su nam koridor 10 i 8 jako bitni. Imamo zaista veliki skok. Na primjeru moje kompanije, u poređenju na 2014. broj zaposlenih je tri puta veći, dok je prihod kompanije šest puta veći.Ono što nam ide na ruku je da je svijet prepoznao naš region kao mjesto gdje je dobro ulagati”, rekao je.
“Mi kao Crnogorski Telekom moramo biti dio brenda zemlje, dio paketa za stranog investitora i trudimo se da nivo usluge, optičku i 5G pokrivenost držimo na nivou koji je najmanje jednako dobar kao u EU, koja za nas predstavlja benčmark. Mreže u Crnoj Gori su vrlo konkurentne EU i teško možemo biti prepreka stranim investorima za bilo koji vid poslovanja”, rekao je Stjepan Udovičić, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma.
Integracija je, kako je dodao, stvar povjerenja.
“Tehnologija ide naprijed jako brzo, ali se još ne dozvoljava tehnološka integracija sa kompanijama majkama i sestrama iz EU, jer povjerenja u tom smislu nema. Na tome treba raditi jer želimo da naši ljudi ovdje koriste naprednu tehnologiju kao što to rade u Singapuru, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji. Moramo raditi na regulativi koja će to dozvoliti”, zaključuje se u saopštenju.
