Sada treba sačekati oktobar i izvještaj Komisije, koji će poslužiti kao nova mapa puta, pri čemu, tvrdi profesorka, nakon izbora, nova vlada, treba da zna da 2025-ta ostaje realan rok za ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju.
Osmo, poslednje neotvoreno poglavlje, evropsku agendu vraća na mjesto kojoj i pripada, a to je u centar, ne samo pregovaračkog procesa već i vladinih aktivonsti, jer integracije jesu strateška odrednica i razvojna orjentacija Crne Gore, kao dijela Evrope i evropskog trzišta.
“Mislim da je ovo veoma važno jer se pokazuje da vrata EU ostaju otvorena, zna se da je EU najjači donator u regionu, ona je vidljiva na svakom koraku, ona je infrastrukturno prisutna, pa na jesen i ocekujemo taj najavljeni investicioni paket EU za Zapadni Balkan i sa tim sve druge dobre stvari koje donosi proces integracija, i ovim potvrdom otvaranja poglavlja 8 stvari se dalje nastavljaju”, kaže Gordana Đurovićć
Naša zemlja je ispunila mjerila i sada predstoji zajednički monitoring, ali je najvažnije da slijedi međuvladina konferencija, i da su do kraja preostali dijelovi o institucijama, što su zapravo formalno- tehničke stvari.
“Svakako ovo je simbolički važno, više nego što ćemo mi nešto sad suštinski osjetiti, da bi preko noći mogli da dođemo da ispunjenja standarda, da bi mogli ići na dodjelu državne pomoći, ali suštinski jeste važno za CG, jer to predstavlja kontinuitet pregovaranja, pokazuje da nismo u blokadi procesa pregovora i zato što to potvrđuje, i to u vrlo važnom momenutu, da EU podržava CG, ona ne podržava nikoga pojedinačno ona špodržava državu CG na njenom strateskom prioritetu”, objašnjava Đurović.
Iako savjetuje postupne korake, profesorka smatra da otvaranje poglavlja 8 daje novi optimizam jer ce nam oktobarski izvještaj postati uputstvo za naredne poteze,a u kontekstu konačnog cilja- odnosno učlanjenja do 2025. godine.
“2025 godina je realna i još uvijek ostvarljiva i to jeste moguće ostvariti posle izbora u mandatu neke nove vlade i jednostavno tome se treba starteški posvetiti CG je mnogo puta dokazala da kada se dobro organizuje, pa bilo da je u pitanju odgovor na zdrastvenu krizu, odgvoor na ekonmsku krizu ili izazove u procesu integracija ona može biti i uvijek jeste vrlo uspješna priča”, ističe Đurović.
Oblast konkurencije spada u najosjetljivije pregovaračke sfere, koju su i Hrvati otvorili pri samom kraju procesa, a koliko je važna za zajedničko evropsko tržište pokazuju i nova pravila, po kojima će Makedonija i Albanija to morati da urade relativno brzo. Crna Gora za sada je jedina na Zapadnom Balkanu koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.