Odmah se postavlja sljedeće pitanje, dodaje Đurović, a to je šta je sa penzionerima koji primaju više od 450 eura penzije.
“Ja sam gotovo siguran da premijer nije mislio ad hoc povećanje penzija samo jednoj grupaciji, već da će to linearno i ka ostalim kategorijama”, rekao je on.
Jasno je iznio stav i po pitanju najavljene reforme penzionog fonda, te mogućeg ukidanja doprionsa za penzijsko-invalidsko osiguranje.
“Kada je u pitanju Fond PIO ja sam tu zakovan u mišljenju da se ne smije dirati penzioni fond i da mora ostati kao jedno zdravo tkivo. Da bude garant svima onim koji će primati penziju u budućnosti, da će im biti isplaćeno”, istakao je Đurović.
Na pitanje kako nadomjestiti 100 miliona eura koje nedostaju za povećanje minimalne penzije na 450 eura, Đurović je mišljenja da novca ima.
“Imamo povećanje naplate kroz porez, kao i 23 miliona neutrošenih sredstava EU, a zbog toga je i najvljen tehnički rebalans. Ima osnova za povećanje, ne bih volio da to mora biti iz zaduženja.Sa 150 eura prosječne penzije za vrijeme DPS-a, pobjednici avgusta 2020. podigli su standard penzionerima ali i najmanju cijenu rada. Takođe, tu su i dječiji dodaci, besplatni udžbenici, sve je to zasluga parlamenta”, precizirao je Đurović.
Njegovo mišljenje ne dijeli ekonomski analitičar Oleg Filipović, koji je rekao da Fondu godišnje nedostaje 40 miliona eura.
“Razlika između sadašnjih prihoda od doprniosa i nedostajućih sredstava iznosi 40 miliona eura.Ako je to institucija koja je nezavisna, koja se naziva fondom, kakva je to institucija. Zašto ovo pitam, naš penzioni fond od 2006. do danas samo transakcioni račun, sa konstantnim minusom”, rekao je Filipović.
Prema njegovim riječima penzioni fond se može podijeliti na tri etape.
“Prva do 1989. godine, tad je PIO funkcionisao pod normalnim okolnostima, radio je investicije u državna preduzeća i negdje dobijao 100 odsto udjela, negdje su bili manjinski akcionari, ali su penzioneri imali razne benefite, sjetitie se penzione knjižice.Od 1989. do 2007. dešava se gubitak kapitala PIO fonda, a od tada do danas postaje transakcioni račun koji posluje negativno”, rekao je Filipović.
Opravdano se, tvrdi Filipović, postavlja pitanje kako ćemo nadomjestiti 40 miliona eura koji nedostaju
“Hoćete li ovakav Fond? Onda nađite 40 miliona eura. Neka taj Fond proizvede 40 miliona pa ću i ja biti zagovornik ovakvog Fonda”, objasnio je Filipović.
Nijedan penzioni fond, dodaje, ne može da preživi bez investicija.
Ekonomista Nebojša Đoković smatra da se ne smije izgubiti generacijski dodir, da mi kroz doprinose isplaćujemo penzionere, a da isto to i mi kasnije očekujemo od budućih generacija.
“Mora postojati pravednost, koliko je ko radio. Ne možete i ne smijete da diskriminišete nekog ko je 20, 30 ili 40 godina izdvajao sredstva i da ga poistovjetite sa nekim ko je ostvario pravo kroz fiktivnu penziju ili invalidsku, a bilo je takvih slučajeva.Penzja nije socijalno davanje, tako da se mora voditi računa nakon povećanja minimalne penzije, da sve ostale penzinere uzemete u obzor, shodno njihovom stažu i izdvajanju”, zaključio je Đoković.
