Konstatujući da Crna Gora i Ukrajina u kontinuitetu njeguju prijateljske i konstruktivne odnose, Đurović je u svijetlu aktuelnih dešavanja, ponovila da naša zemlja stoji uz ukrajinski narod, te izrazila nadu da će ova istočnoevropska zemlja, uskoro imati perspektivu slobodne i prosperitetne države, kao i da ćemo zajedničkim zalaganjima nastaviti da značajno unapređujemo saradnju.
Naglasila je važnost obezbjeđivanja kontinuiteta parlamentarne diplomatije, pa podsjetila na nedavno učešće naše delegacije na Prvom parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme, koja je održana u Zagrebu krajem prethodnog mjeseca, te bilateralni sastanak sa predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine Ruslanom Stefančukom, koji je održan na marginama Samita.
Đurović je uz osvrt na činjenicu da je rat u Ukrajini prerastao u najveću bezbjednosnu krizu i humanitarnu tragediju na tlu Evrope od II svjetskog rata, iskazala žaljenje zbog brojnih gubitaka života, ljudske patnje i razaranja, te još jednom podsjetila da je Crna Gora u svim međunarodnim formatima osudila agresiju i nesebično otvorila vrata za ukrajinski narod.
“Počastvovani smo da su Ukrajinci prepoznali Crnu Goru kao sigurnu kuću, kao prostor u kome osjećaju sigurnost i dobrodošlicu”, kazala je Đurović.
Herasimenko je zahvalio Đurović na učešću na Prvom parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme i iskoristio priliku da joj uputi poziv da posjeti Kijev.
Navodeći da prepoznaje i cijeni složenost političkog trenutka u kome se nalazi Crna Gora, ambasador je izrazio nadu da postoji snaga za rješavanje unutrašnjih prilika u državi, na dobrobit građana.
Herasimenko je izrazio zahvalnost Crnoj Gori na, kako je naveo, nesebičnoj podršci koju pruža ukrajinskom narodu, te istakao da “Ukrajinci svakodnevno osjećaju dobrodošlicu i podršku, i prepoznaju Crnu Goru kao svoju kuću”.
Ambasador je upoznao predsjednicu sa stavom Ukrajine i pozivom koji je 21. oktobra ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba uputio svim parlamentima svijeta da podrže Ukrajinu i odaju poseban pijetet prema istorijskom događaju, poznatom kao“Holodomor 1932-1933”, koji se desio u Ukrajini, uz osvrt da će Ukrajina 26. novembra ove godine obilježiti 90. godišnjicu od tog datuma.
Ističući da je pomenuta tema u Crnoj Gori nova, te da se o njoj ne zna mnogo, predsjednica Skupštine je iznijela stav da bi o istoj trebalo da se upoznaju i poslanici Skupštine Crne Gore. Na toj liniji, Đurović je ponovila da je geopolitička orijentacija Crne Gore u potpunosti usaglašena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, te istakla da će Crna Gora i u narednom periodu pažljivo pratiti dalje odluke država članica u dijelu vanjske politike, dodatno u ravni parlamentarne diplomatije.
