Dodala je da se nada da to neće biti vizna liberalizacija, ali da bi sve ono što je u korpusu zamrzavanja pregovora i nekih elemenata predpristupne podrške bilo veoma loše.
“Konačno, ne možete kazniti nekog ili neke poltičare već će, u ovom slučaju, sankcije trpjeti cijela Crna Gora”, navodi Đurović.
Govoreći o porukama koje su stigle iz EU, kazala je da su krajnje ozbijne, kratke i vrlo jasne, ponovljene više puta.
“Neformalni izvještaj o nama je na sastanku ministara vanjskih poslova 23. januara, zatim parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje 26. januara, kada će ponovo doći evropska delegacija u Podgoricu, te novi sastanak ministara vanjskih poslova 10. februara, a odluke ovakve vrste se ipak validiraju na Evropskom savjetu, redovnom ili vanrednom, najvjerovatnije u martu”, objašnjava Đurović.
Poruka je jasna a rokovi vrlo kratki, ističe, i upozorava da do sada nema optimističkih poruka crnogorskih poslanika.
Od početka pregovora o procesu ulaska u EU, dodaje Đurović, Crna Gora nikada nije dobila ovako ozbiljna upozorenja.
Radović: Ovakve upozoravajuće poruke moraju ozbiljno da se shvate i da se djeluje na njihovoj sanaciji
Mislim da ovo nijesu poruke koje mogu da se ne čuju i koje nijesu jasne. Ovo se do sada nije desilo, makar na primjeru Crne Gore, da je neko otvoreno i jasno poslao takve poruke, ocijenio je šef kabineta Predsjednika Crne Gore i nekadašnji zamjenik glavnog pregovarača Miodrag Radović.
„Ono što mene više zabrinjava jeste činjenica da, iako sam dugo vremena bio u procesu, ovakve poruke nijesam čuo ni na zatvorenim sastancima“, kazao je Radović.
Ozbiljnost situacije u samoj EU i u državama članicama podignuta je na najviši mogući nivo, navodi Radović i dodaje da ovakve upozoravajuće poruke moraju odmah da se ozbiljno shvate i da se djeluje na njihovoj sanaciji.
“Ta sanacija se vrši ozbiljnim političkim dijalogom, izgradnjom kapaciteta za politički dijalog u zemlji. Moramo shvatiti, mi ulazimo u EU kao društvo. Ili ćemo ući kao društvo, ili ćemo biti sankcionisani kao društvo“, smatra Radović.
Istakao je da za to naši kapaciteti moraju biti apsolutno spremni, te da politički dijalog mora biti razvijen i da po novoj metodologiji postoji posebna kategorija koja se zove funkcionisanje demokratskih institucija, koja je, naglašava, jako važna.
„Kada posmatraju Crnu Goru, oni posmatraju njen imidž. Nijesu to više samo mjerila, poglavlja ili političke poruke koje stižu. To je već ugrožen imidž zemlje, koji je već okrnjen u posljednje dvije godine“, kazao je Radović.
Istakao je da, bez obzira na to da li će doći do deblokade institucija, ozbiljnost Crne Gore će se drugačije gledati u Briselu.
„Stoga mislim da nije moguće da, bilo premijer Abazović ili bilo ko u vladi, može da zanemari ove poruke bez ako interes nije neke druge prirode“, zaključio je Radović.
Zindović: Trebaju nam političari koji će da čuju i neprijatne stvari kako bismo donijeli kvalitativne promjene u državi
Svaki put kad slušam ovakve poruke teško mi je i deprimirajuće, a vjerujem da takvu reakciju dijeli većina građana i građanki Crne Gore, i da ih niko ne može zavarati da ovo ne može imati nesagledive posljedice, kazala je saradnica u programima Centra za građansko obrazovanje, Milica Zindović.
„Upozorenja nijesu potekla od juče, od decembra ili od nekog prethodnog perioda, ona su tu posljednje dvije godine. U ranijem periodu jesmo imali upozorenja od EU i njenih zvaničnika, bilo je govora o neformalnoj klauzuli balansa 2019. godine zbog tadašnjih dešavanja u državi, ali ta upozorenja nijesu nikad bila ovako decidna i otvorena. Nad nama se nadvila prijetnja-mogućnost blokade pregovora Crne Gore sa EU“, kazala je Zindović.
Podsjeća da je manjinska vlada, kada je izabrana, dobila podršku u parlamentu upravo na osnovu njene reformske i evropske agende.
“Rijetko je koja vlada u regionu imala takvu podršku, što je bilo vidljivo kroz signale i poruke EU gdje smo imali mogućnost da ubrzamo proces pregovora. Sama činjenica da smo za manje od godinu dana došli u poziciju gdje nam se otvoreno prijeti zamrzavanjem pregovora, govori mnogo i zapravo je jedna poražavajuća činjenica“, ocijenila je Zindović.
Upozorenja se ne tiču samo procesa kao takvog, već smo dobijali upozorenja i kroz izvještaje i izjave zvaničnika koja se tiču i zapuštene pregovaračke strukture, istakla je Zidnović.
U pitanje se dovodi, kako kaže, bezvizni režim.
„Brojna su tu bila upozorenja o koja se naši donosioci odluka oglušuju konstantno. Čini mi se da filtriraju šta žele a šta ne žele da čuju, a nama upravo trebaju političari koji će da čuju i osvijeste i one neprijatne stvari kako bismo donijeli kvalitativne promjene u državi“, zaključila je Zidnović.
