"Imamo vrlo ozbiljnu ekonomsku situaciju, kao i nestabilnu političku, i u ovom momentu ulaziti u ovakve inicijative nije dobar potez, već se treba dobro pripremiti za novi samit Berlinskog procesa i sačekati šta će nam kolege iz Evropske unije (EU) ponuditi za 3. novembar, kada se očekuje nastavak tog procesa", navela je Đurović na konferenciji pod nazivom "Jedno tržište za Post-COVID oporavak: podrška Višegradske četvorke promociji Zajedničkog regionalnog tržišta zemala Zapadnog Balkana".
Ona je na finalnom događaju jednogodišnjeg projekta i istraživanja konzorcijuma deset partnerskih organizacija iz deset zemalja, u šta su uključene Višegradska grupa i Zapadni Balkan, navela da odluke moraju biti propraćene obuhvatnim ekonomskim analizama, kao i da se javnosti mora objasniti da li je neka odluka u javnom interesu odnosno interesu građana i ekonomije, ili je to politička obligacija određene grupe ili pojedinca.
Đurović je, predstavljajući preporuke iz e-knjige Regionalna ekonomska saradnja V4 i WB6: Razmjena iskustava i znanja u kontekstu zajedničkog regionalnog tržišta i post-covid ekonomskog oporavka, kazala da postoje rizici pune primjene evropskih propisa u oblasti bezbjednosti hrane u modelu Otvorenog Balkana, u odnosu na model Zajedničkog regionalnog tržišta pod Berlinskim procesom.
"Mi smo zemlja koja deset godina pregovara za EU članstvo, mnogo toga smo uradili i zatvorili pregovaračko poglavlje 30. Međunarodni odnosi. Druga rezerva je prema vladavini prava i kontroli granica, odnosno borbi protiv organizovanog kriminala u regiji, jer ako ne bi bilo kontrole prometa robe po evropskim propisima, postoji rizik šta se u kamionima koji slobodno prelaze balkanske međudržavne granice može nalaziti", rekla je Đurović.
Ona je navela da postoji rezerva da to nije samo ekonomska integracija, nego da ima i političke dimenzije.
"U zadnje dvije godine imali smo tri puta zatvorene granice za osnovne životne namirnice odnosno medicinska sredstva. Jednom u martu 2020, kada je bila zabrana izvoza medicinskih sredstava, drugi put je Srbija zatvorila granice za brašno i sada opet Srbija za sirovo mlijeko, ali samo za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru, zato što nijesu pristupile Otvorenom Balkanu, dok je za Albaniju i Sjevernu Makedoniju izvoz slobodan", podsjetila je Đurović.
