Poslovanje Željezničke infrastrukture (ŽICG) je finansijski održivo čak i u ovim uslovima malog učešća prihoda iz osnovne djelatnosti, ukoliko bi Željeznički prevoz i Montekargo redovno plaćali utrošenu električnu energiju visokog napona, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora direktora ŽICG Safet Kalač.
On je naveo da je pandemija kovid-19 negativno uticala na prošlogodišnje poslovanje, ali da su zbog bolje organizacije i optimizacije u prvioh devet mjeseci imali dobit od 612.847 eura. U ovom trenutku, kako je kazao, ne može da precizira sa kakvim će rezultatom ŽICG završiti prošlu godinu.
– Neredovno plaćanje ovih obaveza direktno blokira ŽICG. Zbog toga se mora naći drugi način da Željeznički prevoz i Montekargo plaćaju struju, a ne preko ŽICG – kazao je Kalač Pobjedi.
Potraživanja
Naveo je da trenutno operateri duguju 2,1 milion eura, što je 85 odsto ukupnih potraživanja ŽICG.
- Svakodnevno pokušavamo, u kontaktu sa menadžmentom obje kompanije, da pregovorima postignemo rješenje ovog problema, izbjegavajući nepopularnu mjeru prinudne naplate, ali ćemo u krajnjem morati tražiti naplatu potraživanja preko suda ukoliko potraživanja ne naplatimo u zakonskom roku, kako bismo održali tekuću likvidnost – istakao je Kalač.
Podsjetio je da su ŽICG i Poreska uprava 2017. godine potpisale sporazum o reprogramu poreza i doprinosa na zarade od 3,28 miliona eura.
– ŽICG je izmirila sve prispjele obaveze u jednakim mjesečnim ratama i 2,4 miliona eura, a preostali dio duga po reprogramu iznosi 882.000 eura – precizirao je Kalač.
Ističe da ŽICG ima uslova da redovno servisira dospjele obaveze prema državi, ali da održavanje tekuće likvidnosti zavisi od naplate potraživanja od ŽPCG i Montekarga za korišćenja trasa ŽICG.
Istakao je da su morali da izvrše brzu reorganizaciju rada zbog mjera NKT, kada su operateri počeli da smanjeno koriste njihove kapacitete.
– Tim prije je pozitivan poslovni rezultat za prvih devet mjeseci 2020. godine značajan, jer je nastao u vrijeme finansijskih, privrednih i naročito transportnih poremećaja izazvanih epidemijom – rekao je Kalač.
Subvencije
Naveo je da su zadovoljni sredstvima koja su lani dobili iz državnog budžeta, ali je naglasio da to nije bilo dovoljno.
– Planom za ovu godinu menadžment je odlučio da na bazi utvrđenih prioriteta za tekuće održavanje traži povećanje sredstava/subvencija jer je planom javnih nabavki predviđena zamjena dijela neophodne opreme zbog isteka vijeka trajanja – saopštio je Kalač ne precizirajući o kojem iznosu subvencija se radi.
Naveo je da je, nakon velikog investicionog ciklusa prethodnih godina u generalni remont i modernizaciju 60 km pruge na dionici od granice sa Srbijom do Trebešice, brzina vozova vraćena na projektovani nivo, a vrijeme putovanja skraćeno.
– ŽICG će nastojati da završi planirani remont ostatka pruge od Trebešice do Bara, a cilj je da na cjelokupnoj pruzi od 168,4 kilometra dovedemo nivo projektovane brzine od 80 kilometara na sat – kazao je Kalač.
Investicije
On je da je ukupna vrijednost planiranih investicija u infrastrukturu za period od 12 i 24 mjeseca 18 miliona eura, a da je lani uloženo sedam miliona.
Dodao je da je lani obnovljeno 11 betonskih mostova na pruzi Vrbnica – Bar, ukupne ugovorene vrijednosti 11 miliona eura. Krajem prošle godine zaključena su dva nova ugovora o sanaciji osam tunela (12 miliona eura) i o sanaciji 13 betonskih mostova (5,9 miliona), a radovi bi trebalo da počnu u drugom kvartalu ove godine.
– Ovi se projekti finansiraju kreditima Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i od bespovratnih sredstava fondova EU i fonda Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), koji se kofinansiraju iz budžeta Crne Gore – kazao je Kalač.
Najavio je da ŽICG planira dva nova kreditna aranžmana. Jedan je sa KfW, vrijednosti 28 miliona eura, za sanaciju tri čelična mosta i remont 20 km gornjeg stroja pruge na dionicama Lutovo – Bratonožići – Bioče. Drugi je 11 miliona eura od EBRD za nabavku mehanizacije za potrebe održavanja željezničke pruge.
Krajem prošle godine je saopšteno da je EU počela da sprovodi ekonomski i investicioni plan u Crnoj Gori obezbjeđivanjem 40 miliona eura finansijske podrške za razvoj željezničke infrastrukture.
– Radi se o drugom investicionom grantu za ŽICG, koji će biti podržan u istom paritetnom iznosu kreditnih i donatorskih sredstava u iznosu od po 20 miliona eura za radove i nadzor nad radovima na investicionom održavanju deset čeličnih mostova i osam tunela iz druge grupe prioriteta za sanaciju. Očekivana implementacija je druga polovina ove godine – kazao je Kalač.
Imaju 717 radnika, prosječna plata 410 eura
Kalač je naveo da kompanija zapošljava 717 radnika sa dosta „narušenom“ starosnom i kvalifikacionom strukturom.
– ŽICG je iz sopstvenih sredstava isplatila otpremnine za 44 radnika, a u planu je smanjenje broja izvršilaca, shodno novoj organizaciji i sistematizaciji – rekao je Kalač, objašnjavajući da je prosječna plata 410 eura i isplaćuje se redovno.
– Novim kolektivnim ugovorom, skromno je uvećana zarada svim zaposlenima, dok je menadžmentu ostala ista, što je dodatno motivisalo zaposlene jer je zarada bila među najnižima u Crnoj Gori – kazao je Kalač.
Potrebna reorganizacija sva četiri željeznička preduzeća
Kalač je podsjetio da je ŽICG ,,javno dobro od opšteg interesa“ i rekao da očekuje da saradnja sa Vladom bude u tom pravcu.
– A u cilju unapređenja poslovanja ŽICG je i razmišljanje kako, kada i ko to treba da uradi internu reorganizaciju sva četiri željeznička preduzeća u cilju racionalizacije poslovanja, boljeg korišćenja kapaciteta, smanjenja troškova i tržišnog načina poslovanja – rekao je Kalač.
