Na skupu su osporeni efekti određenih dosadašnjih strategija, jer podaci govore da se u mnogim segmentima ništa nije uradilo. Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković rekla je da su nam skoro dvije trećine države puste. Kazala je da su obišli skoro sve seoske škole, njih preko 60, i da vjeruje da danas trećina aposlutno ne postoji.
Imamo 600.000 stanovnika, kazala je profesorica sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću dr Dragica Mijanović, ali je rekla da nije sigurna da nas ima toliko. Zna za nezvanične podatke, iz 2019. godine, koji kažu da se godišnje iz Crne Gore iseljavalo 3.000 ljudi. Objasnila je da su posredni gubici mnogo veći – djeca, unučad, oni koji bi se rodili ovdje da su ovi ostali. To su za našu populaciju velike brojke, poručila je profesorica Mijanović.
Problematizovala je što nam odlazi reprodukciono stanovništvo. Kazala je da, recimo, svaka žena koja je bila u sali na ovom skupu, rodi po petoro djece, a tek će se za 20 godina vidjeti efekti, kada njihova djeca budu u reprodukcionoj dobi.
''Odmah se mora reagovati da bi se spriječio odliv stanovništva'' rekla je ona.
Snežana Remiković iz Monstata je kazala da je ona optimista, da uvijek može nešto da se uradi. Rekla je da su neiscrpan izvor podataka i da su spremni da sarađuju sa mnogim institucijama, a da zahtjeve korisnika rješavaju na dnevnom nivou.
Profesorica Mijanović je istakla da je trebalo, makar, 90-ih godina da se reaguje. Tada je sjever imao negativan prirodan priraštaj. Podsjetila je da su ranije počela da se napuštaju sela, gdje se rađalo najviše djece, ljudi su odlazili u gradove. Šavnik, Žabljak, Plužine su imali negativan prirodni priraštaj, a kasnije su im se pridružile i ostale opštine. Iznijela je podatak da danas samo Rožaje ima pozitivan prirodni priraštaj, da je alarmantna situacija u Pljevljima, gdje se stanovništvo prepolovilo.
Moderatorka panela izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović pitala je profesoricu da li je neko sa njom kontaktirao od predstavnika Vlade, u smislu saradnje, da zajedno pristupe rješavanju problema. Mijanović je odgovorila da nije i da su je jedino pozivali mediji.
''Niko nikada nije sa mnom kontaktirao iz Vlade'', rekla je ona.
Ocijenila je da su prostorni planovi fino urađeni, posebno 80-ih godina, ali da je realizacija druga priča – ništa se nije demografski uradilo. Kada je usvojen onaj iz 2007. godine u planu je bilo da se radi na oživljavanju sjevera, a profesorica je rekla da podatak prema kome 30 odsto stanovnika živi u Podgorici, pored ostalog, sve pokazuje.
''U Nikšiću je 7.000–8.000 manje ljudi nego 2003. To nikoga ne zanima'', kazala je profesorica Mijanović.
Na skupu se govorilo i o tome da se roditelji, uglavnom kada ih pitaju šta treba da se uradi kako bi se poboljšao natalitet u državi, pozivaju na naknade, finansijku podršku. Ukazano je i na važnost da se uvedu olakšice za mlade, da lakše rješavaju stambena pitanja, da se zaposle, ali i da se uredi infrastruktura, u smislu da djeca imaju dovoljno mjesta u školama, da vrtići ne budu prebukirani i da svi imaju podjednaka prava – kako na sjeveru, tako i u centralnom dijelu i jugu države– što danas nije slučaj.
Udruženje Roditelji sačiniće izvještaj o ovoj temi, a potom će ga dostaviti Vladi.
Pad stanovništva od 2018. godine
Snežana Remiković iz Monstata kazala je da je do 2018. godine u Crnoj Gori stanovništvo uglavnom raslo. Prirodni priraštaj je bio pozitivan. To se nakon migracija počelo mijenjati, više je stanovnika odlazilo, nego što je dolazilo. Od 2018. godine bilježe pad broja stanovnika.
Istakla je i da je korona uticala da na povećanje broja umrlih.
Remiković je objasnila da uticaj prirodnog priraštaja objašnjavaju kroz stope. Stopa ukazuje za koliko se desila promjena stanovništva u odnosu na 1.000 ljudi. Tako se 1961. godine na svakih hiljadu stanovnika povećavao broj za 20, 1971. godine je bio 13. U 2021. godini desio se negativni prirodni priraštaj od minus tri na hiljadu.
