Testni let predstavlja veliku pobjedu za ambicioznu kompaniju koja Starshipom želi prevoziti ljudske posade na Mars.
"Nominalno slijetanje Starshipa!", slavodobitno je tvitnuo osnivač kompanije Ilon Mask, nakon što su prethodna četiri pokušaja završila eksplozijama letjelica.
"Nominalno" znači normalno u kontekstu svemirskog leta.
Slijetanje nije bilo besprijekorno i mali plamen zahvatio je nedugo nakon slijetanja podnožje rakete visoke 50 metara.
SpaceXov stručnjak Džon Inspruker objasnio je da ovo "nije neobično s metanskim gorivom koje koristimo", dodajući da inženjeri još uvijek rješavaju probleme s dizajnom.
Plamen je brzo ugašen vodenim topovima, pokazale su snimke.
Raketa je poletjela u 17,25 sati po lokalnom vremenu iz Starbasea u Boca Čiki u južnom Teksasu, dosegla visinu od 10 kilometara i izvela niz manevara, uključujući horizontalni spust.
SpaceX se suočio s dodatnim pritiskom da uspije s letom, nazvanim SN15, u srijedu nakon što je NASA prošlog mjeseca objavila da će se verzija Starshipa koristiti kao letjelica za Mjesec kada američka svemirska agencija vrati ljude na Mjesec.
No, ugovor vrijedan 2,9 milijardi dolara trenutno je blokiran nakon što su dvije suparničke kompanije - Blue Origin Džefa Bezosa i Dynetics uložile žalbu.
Ako ugovor 'preživi' te žalbe transformisaće Starship iz Maskove igračke u veliki pothvat koji finansiraju poreski obveznici, uz sav nadzor koji to za sobom povlači.
Prva dva testna leta Starshipa, SN8 i SN9, eksplodirala su pri slijetanju kada su lansirana u decembru, odnosno u februaru.
Sljedeći, SN10, uspješno je sletio, a zatim je eksplodirao nekoliko minuta kasnije, 3. marta.
Video prenos prekinut je tokom četvrtog testnog leta, SN11, a Mask je kasnije potvrdio da je i on eksplodirao, ovaj put usred leta.
SpaceX planira kombinovati svemirski brod Starship s raketom Superhevi (Super Heavy), stvarajući potpuno novi sustav za duboko istraživanje našeg Sunčeva sistema.
Ta konačna verzija bit će visoka 120 metara i moći će nositi 100tona u Zemljinu orbitu što će biti najmoćnija lansirna letjelica razvijena dosad.
Mask tima želi ostvariti svoj cilj pretvaranja čovječanstva u multiplanetarnu vrstu s kolonijom na Marsu.
Planirana mjesečeva verzija Starshipa ipak bi poslužila skromnijem cilju - pristajanju na buduću lunarnu orbitalnu stanicu, preuzimanju astronauta i zatim njihovu nastanjivanju na Mjesec.
Kako bi astronaute uopšte dovela do lunarne stanice NASA ima na umu tradicionalniji plan: korištenje vlastite divovske SLS rakete s kapsulom za posadu zvanom Orion smještenom na vrhu rakete.
No, raketa SLS pretrpjela je ozbiljna kašnjenja i probijanja troškova pa promatrači misle da bi, ako Starship uspije, SLS jednog bi dana mogao otpasti.
