Tako je američki bankovni div Goldman Sachs samo na manipulisanju grčkim dugom zaradio milijardu dolara. Takođe,2009. godinu, inače vrlo tešku ne samo za Grke kojima i dalje prijeti bankrot nego i za Amerikance koji se suočavaju s rekordnom nezaposlenošću uprkos milijardama upumpanih u spas banaka, autoindustrije i kroz državne investicije, završio s dobiti od čak 13,4 milijarde dolara, prenosi biznis.ba.
Goldman zaradio milijarde na grčkoj muci: Ta investicijska banka samo je za plate i bonuse svojim zaposlenicima isplatila 16,2 milijarde dolara ili 47 posto više u pore]enju s prethodnom godinom. Zbog tako dobrih rezultata, neki od članova uprave Goldman Sacha bit će nagrađeni s bonusima od gotovo 100 miliona dolara.
Takvi finansijski običaji izazvali su bijes javnosti jer se upravo investicijske bankare s njihovim pretjerano rizičnim špekulacijama drži jednim od glavnih krivaca za svjetski finansijski slom i izgubljene milijarde dolara zbog nenaplativih potraživanja po hipotekarnim kreditima. Američki porezni obveznici su čak i Goldman Sachsu svojevremeno posudili deset milijardi dolara za održanje stabilnosti koje su oni, doduše, među prvima vratili. Tako su u vremenima krize i recesije neki poput Grčke potonuli, a neki prilično zaradili. Upravo je Goldmah Sachs bio među onim bankama koje su svojedobno omogućile grčkoj vladi da sakrije visinu svog deficita, što je njemačka kancelarka Angela Merkel komentarisala riječima kako bi to bilo »sramota ako bi se pokazalo istinitim«.
Norvežani zaradili milijarde zahvaljujući nafti: No, u vrijeme krize ne zarađuju dobro samo neki bankari. I norveškom naftnom fondu u koji se sliva zarada od nafte i plina, 2009. godina bila je najbolja u istoriji. Ostvario je čak 103,4 milijarde dolara povrata na ulaganja, dok je vrijednost tog fonda koji se službeno naziva Vladin penzioni fond - Global porasla 16 posto i sad vrijedi 445,3 milijarde dolara.
Taj fond Norveška, zemlja s nešto više od četiri miliona stanovnika i golemim zalihama nafte i plina, osnovala je radi ulaganja viška prihoda od energenata. Namjera joj je očuvati taj kapital i ostaviti nešto za buduća pokoljenja. »Zahvaljujući dugoročnoj strategiji upravljanja fondom, razdoblje financijske krize uspješno smo prebrodili«, izjavio je direktor tog fonda Yngve Slyngstad.
Sve više milijardera: Da je kriza i prilika za dobru zaradu, potvrđuje činjenica da je ovogodišnja lista američkog magazina Forbes, koji donosi popis svjetskih milijardera, za 2009. dulja nego ona za 2008. koja je objavljena lani. Tako smo u 2009. imali 1011 milijardera u dolarima, dok ih je godinu prije bilo (samo) 793. Od onih s prošlogodišnjeg popisa, 12 posto ih više nije u tom ekskluzivnom klubu, a na listi je sada 97 novih članova. Najbogatiji čovjek na svijetu, po tom popisu, je meksički telekomunikacijski tajkun Carlos Slim Helu. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 53,5 milijardi dolara, a samo je u prošloj godini povećano za 18,5 milijardi dolara. Tako je sa trona svrgnut suosnivač Microsofta Bil Gejts, koji je u posljednjih petnaest godina čak 14 puta osvajao titulu najbogatijeg Zemljanina.
Njegov kapital danas vrijedi 53 milijarde dolara, dok je treći na Forbesovoj listi, »prorok iz Omahe« Voren Bafet, čije se bogatstvo povećalo za deset milijardi u odnosu na prethodnu godinu i sad iznosi 47 milijardi dolara. »Stavili smo puno novca da radi u vrijeme kaosa u posljednje dvije godine. Kad pad kiša zlata, posegnite za kantom, a ne napršnjakom«, rekao je tim povodom Buffett, kako prenose agencije. Dobar dio novih milijardera kupovao je obezvrijeđene dionice posrnulih poduzeća, koja su se dijelom i uz državne subvencije osovila na noge i donijela zaradu svojim ulagačima. Zbog toga je, kako komentarišu u Forbesu, većina najbogatijih ljudi na planetu unatoč krizi i financijskom slomu koji pogađa obično stanovništvo, povećala svoje bogatstvo u zadnjih godinu dana. Kriza je tako postala prilika bogatima za novo zgrtanje bogatstva.
I najnovija kriza potvrdila je stare sumnje da će ona poslužiti zapravo za »preraspodjelu bogatstva«, i to na način da će bogati postati još bogatiji, dok će mnogi dotad srednje stojeći doći na rub ponora a oni siromašni samo će povećati svoju bijedu.
Dobar pokazatelj takvog stanja je i vodeći sa ovogodišnje Forbesove liste meksički tajkun Carlos Slim Helu, koji znatan dio svog bogatstva duguje činjenici da ima monopol na telekomunikacije u svojoj zemlji, u kojoj čak polovina stanovništva živi na rubu siromaštva
