- Radovi na bušenju izvora su kasnili, a svaki dodatni dan koštao bi milione dolara. Zato je naftna kompanija „British Petrol“ požurivala radnike i to je glavni razlog nesreće u Meksičkom zalivu - kaže Majk Vilijams, glavni elektro-inženjer na naftnoj platformi „Deepwater Horizon“, jedan od posljednjih radnika koji se spasio sa tonuće konstrukcije.
Kvar sigurnosnih sistema: U intervjuu za emisiju „60 minutes“ američke televizije CBS, Vilijams tvrdi kako je na radnike vršen pritisak, pa su ignorisani svi znaci upozorenja o nesigurnosti radova, jer je u sedmicama prije tragedije došlo do niza kvarova na ključnoj opremi.
- Sigurnosni sistem ventila oštećen je nepažnjom radnika na platformi četiri sedmice prije kobne eksplozije i početka izlivanja nafte u zaliv. Oštećen je i jedan od dva uređaja kojima se sa platforme upravljalo tim ključnim sistemom. Nadređeni se nisu previše uzbuđivali - kaže Vilijams.
Na dan kad su radovi trebali da budu gotovi, šefovi BP-a, vlasnika bušotine, i kompanije „Transocean“, vlasnika platforme i poslodavca većine radnika, svađali su se o načinu vođenja završnih radova.
Vilijams tvrdi da je jedan od direktora BP-a želio da se materijal koji kontroliše pritisak pri začepljavanju bušotine odstrani prije nego izvođač tog dijela radova, firma „Halliburton“, postavi sva tri planirana čepa.
- To je potez koji ubrzava preostale operacije - objašnjava stručnjak i profesor Bob Bia, kog je Bijela kuća angažovala da analizira nesreću.
Tragične posljedice: Bia ističe kako je Vilijamsovo svjedočenje važno za istragu o samoj katastrofi i dodaje:
- Taj postupak ne bi nužno doveo do eksplozije, već samo u slučaju da prva dva čepa sigurno drže pritisak pod kontrolom. Testiranja čiji su rezultati trebali da daju odgovor na bitna pitanja sigurnosti, života i smrti, rađena su uz pomoć opreme za koju Vilijams tvrdi da je bila oštećena, a to su nadređeni znali - ističe Bia.
I tako se, na nesreću, dogodilo najgore: 11 osoba je poginulo, a stručnjaci tvrde da količina nafte koja ističe svakih četiri do sedam dana iz oštećene bušotine odgovara količini koja je uništila dio obale Aljaske u najgoroj prethodnoj ekološkoj katastrofi u SAD-u - havariji tankera „Exxon Valdez“, 1989. godine.
- Nastaviti sa bušenjem uz takva oštećenja na opremi je isto kao da nastavite da radite bez jedne noge - kaže Bia i dodaje da, prema njegovom mišljenju, odgovornost za nesreću snosi isključivo BP.
Pritisak na radnike: Vilijams tvrdi da su problemi počeli kada se moralo odustati od prvog izbušenog izvora, što je produžilo radove za dvije sedmice. Tada je počeo pritisak na radnike.
- Radnici su uvijek pod pritiskom da rade što brže, ali je tada to bilo veoma izraženo.
Na dan nesreće, šefovi su čestitali radnicima na sedam godina bez većih nezgoda na poslu. „Deepwater Horizon“ sedam mjeseci ranije je postao svjetski rekorder, uspjevši da izbušivši najdublji naftni izvor na svijetu na 10.000 metara. Sigurnosni dosije bio je besprjekoran, jer se zahtjevi tehnologije kod bušenja u podmorju mogu porediti samo sa onima kod svemirskih programa.
- U prva tri mjeseca ove godine kompanija je imala profit od šest milijardi dolara. Curenje nafte zasad košta BP oko 500 miliona - navodi novinar CBS-a.
Nesreća u Meksičkom zaljevu samo je posljednji u nizu incidenata iz dosijea britanskog energetskog diva. BP je 2005. godine, nakon eksplozije u teksaškoj rafineriji, proglašen krivim za svjesni nemar, i isplatio 108 miliona dolara odštete porodicama 15 poginulih radnika, tvrdi CBS.
Na pomolu veća katastrofa?: Bivši radnik BP-a Ken Abot tvrdi, pak, da prava opasnost Meksičkom zalivu prijeti sa platforme „Atlantis“ iste kompanije. Abot, nekada zadužen za sigurnost, tvrdi da su njegovi šefovi ignorisali upozorenja o nepostojanju provjerenih procedura za slučaj nesreće. Ipak, BP tvrdi da ima sve dokumente koji potvrđuju da se platformom sigurno upravlja.
- Ako se nešto dogodi na platformi „Atlantis“, ova katastrofa će biti prava sitnica - tvrdi Abot.
Gotovo mjesec dana od početka izlivanja nafte, na sve strane „cure“ izvještaji o „zabušavanju“ federalnih agencija koje su trebale da nadziru naftne bušotine u američkom podmorju.
Kako prenosi AP, preskočene su inspekcije na brojnim postrojenjima, uključujući i „Deepwater Horizon“. Ta je platforma radila je i bez niza potrebnih dozvola vezanih za sigurnost i zaštitu ugroženih vrsta podmorja.
Jutarnji list
