Socijaldemokratska partija uputila je juče u skupštinsku proceduru Zakon o rokovima za izmirenje novčanih obaveza, kojim se predlaže da rok za naplatu potraživanja bude 30 dana, uz mogućnost produženja još za 30 dana.
- U slučaju neizvršenja obaveze u tom roku, pravno lice bilo kažnjeno novčanom kaznom u iznosu do 10 odsto neizmirene novčane obaveze, dok bi i odgovorno lice bilo kažnjeno iznosom do 2.000 eura, rekao je Portalu Analitika mr Damir Šehović poslanik SDP-a.
Izuzeti mala preduzeća: Izuzetak bi predstavljala mala preduzeća, kojima bi rok za izmirenje obaveze iznosio do 90 dana.
- Uz to, zakon predviđa i obavezu propisivanja svih dospjelih a nepodmirenih potraživanja, kao i dostavljanje njihovog plana podmirenja Poreskoj upravi, što bi uz prethodno pomenute zakonske odredbe predstavljao prvi značajniji konkretan korak u pravcu prevazilaženja ovakve inače neodržive situacije u crnogorskoj ekonomiji, naveo je Šehović.
Zakon bi, kako smatraju un SDP-u, bukvalno rečeno „sklonio šapu“ pojedinih velikih subjekata i nekih trgovačkih lanaca sa sitnih proizvođača i njihovih dobavljača, koji svoju bahatost demonstriraju neuplaćivanjem novca u primjerenim rokovima za pružene usluge i robu koju im ovi prodaju.
- Zakon zapravo otklanja svjevrsni cinizam i klasičnu nepravdu koja se sastoji u tome što nesavjesne platiše, gomilaju profit i šire svoje biznise na muci drugih savjesnih platiša, odnosno čitave privrede a posebno brojnih malih i srednjih preduzeća koja su inače naviše pogođena krizom. Isti će sa druge strane značajno pomoći i domaćim proizvođačima da se izbore sa pritiskom velikih trgovačkih lanaca u situaciji snažne konkurencije sa dampinškim cijenama iz regiona, objasnio je Šehović.
Međusobna dugovanja narasla na 400 miliona eura: Problem nelikvidnosti jeste najizraženiji problem sa kojim se suočavaju gotovo svi privredni subjekti u Crnoj Gori, o čemu svjedoče i podaci da je ukupan dug na početku 2012. godine iznosio oko 400 miliona eura, a da od 58.000 kompanija koje posluju u Crnoj Gori svako četvrto ima blokiran račun.
- Problem postaje još očigledniji ako ovom podatku dodamo i kompanije koje još uvijek nemaju blokiran račun, a jesu nelikvidne, i ako se podsjetimo da ukupan dug, međusobna potraživanja u privredi i broj blokiranih računa rastu iz mjeseca u mjesec zabrinjavajućom dinamikom. Jedan od glavnih uzroka ovakve situacije koja razara privredni sistem Crne Gore jesu izuzetno dugi rokovi plaćanja, koji se nameću najčešće od strane neodgovornih privrednih subjekata i pojedinih velikih trgovačkih lanaca, koji zloupotrebljavajući svoj dominantan položaj na tržištu propisivanjem neprimjereno dugih rokova plaćanja ucjenjuju kako njihove dobavljače, tako i cjelokupno društvo, podstičući dalje širenje talasa nelikvidnosti, precizirao je on..
Prema Šehovićevim riječima, problem postaje još izraženiji, a nepravda veća, u svijetlu činjenice da isti ugovarajući, bezobrazno duge rokove plaćanja, bivaju zapravo beskamatno kreditirani od svih ostalih.
Država doprinosi nelikvidnosti: - U praksi nije rijedak slučaj da, čak i na taj način ugovorene obaveze ne neizvršavaju na vrijeme. Zbog ovakve nekorektne prakse čitava plejada malih i srednjih preduzeća trpi, budući da u nedostatku dovoljnih količina kapitala kojima bi pokrivali duge rokove naplate potraživanja, dolaze u situaciju da ne mogu da nastave sa normalnim poslovanjem. Situacija se dodatno pogoršava ako dodamo činjenicu da nerijetko i država, neizmirujući svoje obaveze na vrijeme, dodatno doprinosi nelikvidnosti, smatra Šehović, dodajući da su sve to razlozi zbog kojih bi se usvajanjem ovog zakona konačno uveo red, koji inače ne postoji u ovoj oblasti, i to na način što bi se, po uzoru na sve zemlje Evropske unije i najveći broj zemelja regiona, propisao precizan rok.
- Država ovaj problem koji razara naš privredni sistem i koji iz dana u dan postaje sve izraženiji, ne smije posmatrati sa strane i čekati da se isti sam od sebe riješi. Umjesto toga, po uzoru na sve zemlje Evropske unije i gotovo sve države u regionu, treba da preduzme čitav set koraka u pravcu njegovog rješavanja, a prvi je svakako usvajanje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza koji je SDP predložio, budući da bi se na taj način značajno povećala brzina opticaja novca, što je u nedostatku adekvatne kreditne podrške od banaka, ali i države, od presudne važnosti, zaključio je Šehović.
