U izvještaju, koji Evropska komisija objavljuje jednom godišnje za sve države članice Evropske unije (EU), ove godine su prvi put obuhvaćene i zemlje koje su u pristupnom procesu.
Izvještaj koji se odnosi na Crnu Goru spominje da je došlo do značajnih kašnjenja u imenovanju sudija na visokom nivou, što je "uticalo na pravosudni sistem".
Dodaje se da ostaje da se sada imenuje novi predsjednik Vrhovnog suda.
"Promovisanje i sprovođenje etike i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima ostaje izazov", rekli su iz Evropske komisije.
Oni su kazali da je efikasnost pravosuđa otežana nedostatkom strateških ulaganja u ljudske resurse, IKT i infrastrukturu.
"Postoje ozbiljni izazovi u pogledu efikasnosti pravosuđa, gdje je dužina postupaka u upravnim predmetima dodatno povećana", navodi se u izvještaju o vladavini prava u Crnoj Gori.
Osvrćući se na novu strategiju za borbu protiv korupcije, zajedno sa njenim Akcionim planom, u izvještaju se naglašava da Crna Gora kriminalizuje većinu oblika korupcije.
Međutim, podvlači se da, dok su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou stabilni, "nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti".
Pozitivnu ocjenu je dobilo Specijalno tužilaštvo za koje iz Evropske komisije kažu da je značajno poboljšalo svoj rad tokom proteklih godina, iako su njegovi ljudski resursi nedovoljni da se nose sa obimom posla.
Dok brojne institucije imaju posebne kodekse ponašanja, kako se navodi u izvještaju, vladin kodeks ponašanja je neefikasan pa bi, do usvajanja Zakona o Vladi, trebalo pribjeći disciplinskim kaznama.
U odlomku, koji se odnosi na zakon o lobiranju, navodi se da je pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija otežan nedostacima u njegovom obimu, jasnoći i primjeni.
U izvještaju se spominje da je Crna Gora u junu usvojila sveobuhvatan zakonodavni paket o medijskom pluralizmu i slobodi medija koji, kako kažu iz Evropske komisije, uvodi poboljšanja u transparentnost vlasništva nad medijima i drugim sistemskim oblastima, sa ciljem da se uskladi sa pravnim tekovinama EU.
Iz Komisije su rekli da je pristup informacijama i javnim dokumentima u Crnoj Gori zakonski zagarantovan, ali da u praksi ima ograničenja.
"Vlasti generalno obezbjeđuju efikasnu primjenu zakona i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva", navodi se u dokumentu.
Ocjenjuje se i da je Kancelarija Ombudsmana poboljšala svoj kapacitet za rješavanje žalbi, kao i kvalitet odluka, ali da odsustvo sistematskog praćenja preporuka podriva efikasnost njenog rada.
Međutim, dodaje se da, uprkos uspostavljenom okviru za inkluzivne zakonodavne procese, ostaju izazovi koji se tiču neadekvatnih javnih konsultacija.
"Implementacija Strategije saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026. još nije dovela do poboljšanja u pogledu civilnog društva", kaže se u izveštaju.
Inače, godišnji izvještaj o vladavini prava je rezultat bliskog dijaloga sa nacionalnim vlastima i zainteresovanim stranama i pokriva sve države članice i četiri zemlje u procesu proširenja na osnovu iste objektivne i transparentne metodologije, dok ispituje isti skup pitanja u svakoj državi.
