Izvještaj EK o napretku Srbije danas je na Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta pročitao komesar za proširenje Unije Štefan File.
U tom izvještaju se konstatuje da je Srbija napredovala na evropskom putu, ali se ističu i slabosti u oblasti vladavine prava. Takođe, traži se i konstruktivno angažovanje u normalizaciji odnosa sa Kosovom.
Godišnji izvještaj EK, koji je evropski komesar za proširenje Štefan File danas zvanično predstavio Spoljnopolitičkom odboru EP, predstavlja detaljnu sliku napretka ka dostizanju evropskih standarda koji je Srbija ostvarila tokom proteklih godinu dana.
U izvještaju se navodi i da procesu pomirenja u regionu ne pomažu izjave najviših državnih zvaničnika, prije svega novog predsednika Srbije Tomislava Nikolića, koji je tokom predizbone kampanje i nakon stupanja na dužnost negirao da se u Srebrenici desio genocid.
Kao što se i očekivalo, Komisija ove godine nije predložila Evropskom savetu da Srbiji dodijeli datum početka pregovora o pridruživanju, što je sljedeći korak nakon dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU. Razlog za to je zastoj u dijalogu Beograda i Prištine, kao izostanak primjene dosad postignutih dogovora.
"Nakon izbora i uspostavljanja nove vlasti, Srbija treba da nastavi da se konstruktivno angažuje u sljedećoj fazi dijaloga kako bi ostvarila dalji napredak na vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom", kaže se u izvještaju.
Dodaje se i da je "novo srpsko vođstvo naglasilo riješenost da sprovede sve dogovore u dijalogu s Pristinom i krene u rješavanje širih političkih pitanja".
"Sprovođenje tog obećanja ključno je za napredak Srbije u novoj fazi integracije u EU", navedeno je u izveštaju.
EK navodi i da "regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi formiraju značajan dio procesa napretka Srbije ka EU".
Kada je riječ o drugim temama, Komisija je konstatovala da Srbija nastavlja da ispunjava političke kriterijume iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da su protekli izbori pokazali da je demokratija konsolidovana i da Srbija a u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom, mada treba još da radi na otkrivanju mreže pomagača haškim beguncima.
Međutim, kada je riječ o vladavini prava i posebno o reformi pravosuđa, Komisija je utvrdila veoma skroman napredak tokom protekle godine i poručila da je neophodno donijeti novu strategiju reforme.
"Da bi se uspostavilo povjerenje građana, vlasti moraju da razmotre dodatne mjere kako bi ojačale nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost, stručnost i efikanost pravosuđa", navodi se u izvještaju. Sem toga, Komisija je utvrdila da je malo toga urađeno na uspostavljanju demokratske kontrole nad sistemom bezbjednosti.
Korupcija i organizovani kriminal još uvijek predstavljaju ozbiljan problem i Srbija je malo napredovala u borbi protiv korupcije, kaže se u izveštaju. Dodaje se da se na Akcioni plan i Strategiju borbe protiv korupcije još čeka, dok zakonsku regulativu treba značajno poboljšati. Komisija sem toga očekuje da se uspješno procesuiraju slučajevi visoke korupcije, kao i iz domena organizovanog kriminala.
Zaključeno je i da se reforma javne administracije u cjelini sporo sprovodi i da je za to zaslužna i nedovoljna politička volja.
Iako se konstatuje da se u Srbiji u načelu poštuju ljudska prava, u izvještaju se navodi da je potrebno uložiti dodatne napore na zaštiti prava manjina, a u izvještaju se posebno pominje da je Parada ponosa ove godine ponovo zabranjena, uprkos ustavnim garancijama prava na slobodno okupljanje i udruživanje.
U tom smislu, Komisija zahtijeva da se uspostavi društveni dijalog sa predstavnicima LGBT zajednice kako bi i ova manjina mogla da uživa prava koja su joj zakonom zagarantovana.
Napredak je vidljiv i kada je riječ o regionalnoj saradnji sa susjedima, a Komisija je posebno pohvalila zajedničke napore Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine na rješavanju problema izbjeglica.
Dio izveštaja posvećen ekonomiji ukazuje na brojne probleme: slab privredni rast, nezaposlenost od 25 odsto sa tendencijom rasta i rast budžetskog deficita, a Komisiju naročito brine "ozbiljno narušavanje nezavisnosti Narodne banke Srbije" nakon što je u avgustu izmijenjen zakon.
Komisija zakjučuje da su u ekonomiji neophodne strukturne reforme, ali da je veoma malo urađeno na tome u posljednjih godinu dana te da je uticaj države na privredni život i dalje izuzetno visok.
(b92)
