Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da Evropska komisija od Crne Gore očekuje borbu protiv korupcije na svim nivoima. Radulović je, komentarišući jesenji Izvještaj EK o napretku Crne Gore, kazao da ''ono što Brisel očekuje od Crne Gore jeste politička posvećenost političkih struktura procesima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije''.
- Ono što je bitno jeste da se pokaže volja na svim nivoima - bilo da se radi o političkim krugovima, tužilaštvu, pravosuđu, višim ili visokim činovnicima bilo kojih državnih institucija, ili drugim društvenim strukturama kao što je Univerzitet, zdravstvo ili prosvjeta. Dakle mi pričamo o korupciji kao opšte društvenom problemu protiv koga se moramo boriti na svim nivoima i to je ono što se očekuje od nas, kazao je Radulović za Portal Analitika.
Radulović je dodao da nije iznenađen činjenicom da u Izvještaju EK ne stoji ekslpicitna tvrdnja o povezanosti dijelova vlasti sa organizovanim kriminalom, kako je to najavljeno od pojedinih opozicionih političara i medija.
- U Izvještajima se obično koristi tehnički rječnik koji ne sadrži samo diplomatske fraze već i jedan niz veoma snažnih poruka koje nijesu lokalno - političke ili uopšte političke prirode. Dakle, takva vrsta političke konstrukcije - teško da se može naći u bilo koj vrsti Izvještaja EK, kaže Radulović.
ANALITIKA: Evropska komisija je u današnjem Izvještaju pohvalila napredak Crne Gore u reformama ali i konstatovala da se najveće primjedbe se i dalje odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, s posebnim osvrtom na Poglavlja 23. i 24. U kojoj mjeri je Crna Gora nakon završetka skrininga sprema da otvori ta ključna Poglavlja?
RADULOVIĆ: Ono što su mi izvori iz Evropske komisije kazali jeste da smo za sada u bilateralnom skriningu imali dobra iskustva i sa jedne i sa druge strane. Proces se, za sada, odvija na veoma dobar način i kada je u pitanju Radna grupa za ta dva Poglavlja. Dobili smo poprilično dobre ocjene od partnerskih struktura sa druge strane! Ukoliko se takav duh saradnje nastavi, realno je očekivati da će pregovori odnosno otvaranje Poglavlja početi onoga trenutka kada budu ispunjena ona mjerila koja budu postavljena pred nama.
ANALITIKA: U Izvještaju je precizno navedeno da će skrining proces biti gotov u julu 2013. godine. Da li tada možemo očekivati onaj otvaranje Poglavlja 23. i 24?
RADULOVIĆ: Ne možemo to vezivati za određeni vremenski period. Da li će to biti u julu ili na jesen naredne godine ne može se sa sigurnošću reći! Ono što je najrealnije jeste da ćemo nakon završetka skrininga dobiti odgovarajuće ''benčmarkinge'', odnosno mjerila za otvaranje pregovora u pojedinim oblastima. Ta mjerila biće definisana u skladu sa onim što skrininzi utvrde kao glavne skupine jednog ili više nedostataka. Različite zemlje su dobijale različite vrste mjerila tako da se ne zna da li će Crna Gora imati jedno, tri ili pet mjerila za otvaranje Poglavlja.
Onog trenutka kada ispunimo ta mjerila, tada će se stvoriti preduslovi za otvaranje pregovora. U ovom trenutku - ne možemo licitirati kada će se to desiti.
ANALITIKA: U Izvještaju precizno stoji da je ''neophodno stalno unaprijeđivanje dokumentovanog praćenja borbe protiv korupcije, naročito u dijelu koji se tiče istraga i presuda za slučajeve korupcije na visokom nivou''. Znači li to da je EK djelimično zadovoljna napretkom Crne Gore u toj oblasti?
RADULOVIĆ: Kako proces bude odmicao tako će zahtjevi dobijati na svom sadraju, obimu i preciznosti. Sada imamo činjenicu da je EK zadovoljna time što je Crna Gora pokazala izvjestan stepen političke volje i da je bilo izvjesnih pomaka u istragama i presudama. Ali, očigledno je da se Crna Gora ohrabruje, stimuliše i da se od nas traži da se ti napori prošire. Konkretno, da sa svakim narednim periodom ti napori budu što više intezivirani i da broj efikasnih istraga, broj sudskih postupaka i konačnih presuda bude što veći i da se tiče što većeg spektra kritičnih oblasti u kojima govori Komisija. Dakle, u skladu sa tim naporima i konkretnim rezultatima ocjenjivaće se i dalji napredak.
ANALITIKA: Znači li to da EK očekuje podizanje novih optužnica za slučajeve korupcije na visokom nivou?
RADULOVIĆ: Da budem precizan: ono što se očekuje od nas jeste politička posvećenost političkih struktura procesima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. I to ne samo na visokom već i na svim nivoima. Dakle, na svim nivoima i ne može se to vezivati za jedan, dva ili tri postupka koji se vezuju za slučajeve korupcije na visokom nivou. Ono što je bitno jeste da se pokaže volja na svim nivoima - bilo da se radi o političkim krugovima, tužilaštvu, pravosuđu, višim ili visokim činovnicima, bilo kojih državnih institucija, ili drugim društvenim strukturama kao što je Univerzitet, zdravstvo ili prosvjeta. Dakle, mi pričamo o korupciji kao opštedruštvenom problemu protiv koga se moramo boriti na svim nivoima i to se očekuje od nas.
Do sada je bilo kvantifikativn veliki broj postupaka kada je u pitanju borba protiv korupcije, ali su se oni kvalitativno odnosili na - niže službenike. To je postalo evidentno i prikom ustanovljenja sedam ključnih prioriteta za dobijanje datuma pregovora.
Kao što sam i tada najavio zahtjevi će se konkretizovati na određene strukture i procese.
ANALITIKA: Da li će se zahtjevi odnositi na određena imena?
RADULOVIĆ: Ne, to nikako. To do sada nije bila praksa ali svakako će se odnositi na određene specifične oblasti ili određene afere čije će se istraživanje i procesuiranje eventualno tražiti. Nikada, u slučaju bilo koje zemlje Komisija nije išla sa bilom kakvim konkretnim imenima pa ne očekujem da se i takva praksa desi i u Crnoj Gori.
ANALITIKA: I pored najava pojedinih opozicionih političara i medija u Izvještaju nema eksplicitne tvrdnje o povezanosti dijelova vlasti sa organizovanim kriminalom. Da li ste možda očekivali takvu optužbu na račun vlasti od strane EK?
RADULOVIĆ: Ukoliko pratite jezik Evropske komisije teško da ćete naći na takve političke izjave. U Izvještajima se obično radi o tehničkom rječniku koji ne sadrži samo diplomatske fraze već jedan niz veoma snažnih poruka koje nijesu lokalno - političke ili uopšte političke prirode.
Dakle, takva vrsta političke konstrukcije teško da se može naći u bilo koj vrsti Izvještaja Brisela. Naravno, to ne znači da se nije svjesno ni sa ove naše strane ni od strane Evroske unije da postoje slučajevi gdje postoji osnovana sumnja o takvoj vrsti povezivanja. Naravno, oni se neće baviti prejudiciranjem eventualnih postupaka, istraga i presuda. Ipak, mislim da je na našim organima upravo ta odgovornost da se one same počnu baviti istraživanjima tih sumnji i takvih pojava i slučajeva gdje se može apriori izvesti sumnja o povezanosti političke strukture i određenih kriminalnih grupa ili eventualnoj koruptivnoj mrei unutar neke društvene strukture.
ANALITIKA: Da li nešto konkretnije očekujete u Izvještaju Europola koji je najavljen da će biti objavljen do kraja mjeseca?
RADULOVIĆ: On će se svakako preciznije i detaljnije baviti određenim pojavama vezanim za kriminalne i koruptivne aktivnosti u crnogorskom društvu. Tako da pretpostavljam da će Izvještaj biti sveobuhvatniji ali ne mogu da pretpostavim kakve će se vrste ocjena u njemu naći.
ANALITIKA: U dokumentu EK su i istaknuti neki problemu Crne Gore i u ekonomiji. Fiskalna stabilnost neke države postao je jedan od ključnih uslova EU za dalje napredovanje neke države. Da li će stanje u ekonomiji biti u narednom periodu pod budnim okom Komisije?
RADULOVIĆ: U dosadašnjem dijelu pridruivanja EU je davala prioritet svim onim pitanjima koja se tiču bezbjednosti, vladavine prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i svih onih pojava koje na ovaj ili onaj način mogu bezbjedonosno ugroziti EU. To su bili priotriteti, međutim kada jedna zemlja počinje polako da ulazi u proces koji je vodi sve bliže statusu punopravnog članstva u Uniji, onda se počinju gledati i drugi kriterijumi. Nakon tih, koji se tiču bezbjednosti kao drugi se počinju gledati ekonomski parametri i ekonomski pokazatelji države kandidata u smislu da to bude održiv sistem koji će doprinositi stabilnosti ekonomskih tokova, a ne odnositi i unositi nemir kao što je to slučaj sa nekim zemljama koje su članice EU.
To se ne odnosi samo na Grčku već na cijeli niz država koje već odavno imaju ekonomskih problema. Podsjetiću vas da je sama EK dala negativnu ocjenu o ulasku Grčke u EU, ali da je Savjet EU preinačio odluku o prijemu Grčke i donio jednu političku odluku. To se kasnije pokazalo kao medveđa usluga samoj Grčkoj.
ANALITIKA: Pošto dolazite iz civilnog sektora da li ste zadovoljni sa ocjenama iz Izvještaja u kojem je pohvaljeno učešće civilnog sektora u pregovaračkim grupama?
RADULOVIĆ: Evropski pokret je bio taj koji je već skoro više od dvije godine započeo borbu za učešće civilnog sektora i nevladinih organizacija, posebno u procesu pregovora kroz radne grupe. Tu bih posebno istakao pozitivnu ulogu premijera Lukšića, kao i bivšeg minstra Milana Roćena i bivše dravne sekretarke Slavice Milačić koji su shvatili širinu i značaj jednog takvog poteza koji su i na formalan način odobrili učšče NVO u tom procesu. To je za Evropski pokret jedna velika pobjeda i zato smo ponosni i drago nam je da je i EK prepoznala naše napore ali da je i sa druge strane prepoznala dobru volju Vlade za takvim jednim potezom, koji je umnogome doprinio da proces postane transparentan i da ukupna društvena sinergija svih društvenih struktura bude na jednom značajnom nivou. Mislim da ta sinergija već daje značajne rezultate u nekoliko radnih grupa koje su formirane.
Ono čime nijesmo zadovoljni jeste da situacija u kojoj nažalost NVO moraju da same plaćaju sve troškove. Mi to ne možemo finasijski da izdržimo i Vlada mora da ima razumijevanje za to i da pokriva troškove i za one članove radnih grupa koje dolaze iz civilnog sektora.
ANALITIKA: Kako gledate na stav komesara Filea - koji je na pitanje novinara da li kontroverze iz prošlosti, vezane za Mila Đukanovića mogu, uticati na pregovore sa EU - kazao da ne eli da se odgovor vezuje za bilo čije ime ali i da vjeruje da suočavanje sa izazovima u budućnosti podrazumijeva i uzimanje u obzir onoga što je bilo u prošlosti?
RADULOVIĆ: Proces evropskih integracija i proces borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije nijesu usmjereni protiv bilo koje ličnosti. To je proces koji zahtijeva snaženje institucija Crne Gore za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je proces koji podrazumijeva da svaka institucija mora raditi svoj posao profesionalno na odgovoran način i takve institucije štite red i zakon uključujući i vođenje istraga koje se moraju obavljati na profesionalan i zakonit način.
Ukoliko se dođe u takvu situaciju, da određeni procesi koji su se odvijali u prošlosti dođu pod lupu eventualnih istraga, svakako će se mjeriti nivo kvaliteta i postupanja institucija Crne Gore. Dakle, neće se mjeriti po tome da li će ova ili ona osoba doći pod udar takvih procesa već će se mjeriti koliko je taj proces urađen na kvalitetan način, koliko su istrage bile profesionalne i koliko su bile objektivne i koliko su odgovorile na izazov prikupljnja činjenica na osnovu kojih se može pokrenuti određeni sudski postupak.
Nenad ZEČEVIČ
