Od nove Vlade se očekuje i revizija dosadašnje ekonomske politike, s obzirom da su performanse crnogorske ekonomije pale na najniže grane od uvođenja eura, o čemu u prilog govore statistički podaci.
U posljednjih sedam godina crnogorski izvoz je bio na nivou od 450 miliona, dok će ove godine zbog pada proizvodnje u KAP-u jedva doseći 350 miliona. Imajući u vidu da će ovogodišnji uvoz premašiti dvije milijarde, deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom će porasti na poražavajućih - 1,65 milijarde eura. Frapantan podatak je da je za uvoz hrane i životinja utrošeno oko 300 miliona eura, dva miliona manje od kompletnog crnogorskog izvoza! Prema podacima Monstata, pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset mjeseci tekuće godine iznosila je 19,6 odsto, 5,5 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Katastrofalan spoljnotrgovinski deficit: Pošto se deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom uglavnom “pegla” stranim investicijama, činjenica je da je prostor za manevrisanje crnogorske izvršne vlasti sve uži, imajući u vidu da su neto strane direktne investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile 222 miliona eura - 10,5 odsto niže u odnosu na prošlu godinu. Ukupan priliv stranih direktnih investicija u ovom periodu iznosio je 301,1 miliona eura, dok je ostvaren odliv u vrijednosti od 79 miliona eura.
Nije tu kraj lošim vijestima. Državni dug je narastao na preko 1,7 milijardu eura ili 51,7 odsto BDP-a. Bez obzira na najavljeno zakonsko ograničavanje nivoa javnog duga, prijedlogom budžeta za iduću godinu je projektovano novo zaduženje, u vrijednosti između 100 i 150 miliona eura!Deficit budžeta u prvih devet mjeseci iznosio je 94,5 miliona eura ili 2,8 odsto BDP-a. Lani je deficit budžeta iznosio 143 miliona eura, ali nije uporediv sa ovogodišnjim zbog promjene metodologije obračuna - isplaćene garancije za KAP, koje su ranije bilježene u okvirima stavke otplata duga, sada ulaze u tekuću budžetsku potrošnju. Da stvar nije nimalo dobra svjedoči podatak da i dalje prijeti aktiviranje ostalih garancija vrijednih oko 100 miliona eura. Zaključak se sam nameće: izuzetno je teška ekonomska situacija, pa će nova Vlada morati dobro da zasuče rukave.
Tone industrijska proizvodnja: Prema podacima Ministarstva finansija, industrijska proizvodnja u periodu od januara do kraja septembra bilježi pad od 7,7 odsto kao rezultat podbačaja u svim sektorima - vađenje rude i kamena od 21,7 odsto, prerađivačke industrije od 3,4 odsto i proizvodnja struje od 13,3 procenta.
Inicijalna kapisla za pad industrije i rast spoljnotrgovinskog deficita je prepolovljena proizvodnja u KAP-u. Iako Vlada pregovara o ulasku novog strateškog partnera u vlasničku strukturu fabrike, nerealno je očekivati značajnije povećanje sve dok je proizvodna cijena tone aluminijuma veća od berzanske.Poznatiji slovenački ekonomista Jože Mencinger nedavno je upozorio i na deficit tekućeg računa platnog bilansa koji je - prema podacima Centralne banke - u prvoj polovini tekuće godine iznosio 479 miliona eura ili 14,8 odsto BDP-a, što je 8,7 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Mencinger je ocijenio da Crna Gora ima “užasne ekonomske brojke”, te da je posebno problematično što se 35 odsto BDP-a pokriva stranim investicijama, odnosno prodajom imovine.
Zbog svega navedenog, nova Vlada Mila Đukanovića imaće izuzetno težak zadatak da održi ozbiljno narušenu ekonomsku i finansijsku stabilnost Crne Gore.
Lekić smatra da smo u ekonomskom kolapsu: Ekonomski analitičar Siniša Lekić istakao je u izjavi Portalu Analitika da podaci govore da smo u “ekonomskom kolapsu, koji je očigledan”.
- Kada se uzme u obzir da su u strukturi izvoza aluminijum i željezo dominantna stavka, podaci o izvozu su - još gori! Jasna je sudbina KAP-a, koji u dogledno vrijeme samo može da ugasi još koju ćeliju, a i Željezari je budućnost na klimavim nogama. Uočljivo je da crnogorska ekonomija tone, uz konstantan deficit budžeta. Rast javnog duga i aktiviranje garancija otežava situaciju, jer se nova zaduženja ne koriste za investicije već za pokriće starih dugova i rupa u javnoj potrošnji. Sve ovo je pokazatelj "uspješnosti" rada stare Vlade i njeni dometi su očito poražavajući. U sastavu nove Vlade potreban je stručni kadar. Vjerujem da je mandataru teško odlučiti ko će pokrivati resore ekonomije, finansija, poljoprivrede i turizma, jer su to sektori koji moraju da izvrše zaokret ukoliko želimo da se popravi situacija na ekonomskom planu, naglasio je Lekić.
Zanimljivo, podatke o stanju crnogorske društvene i ekonomske zbilje mandatar nije tražio samo iz nadležnih ministarstava – već je išao po dubini: dio informacija je tražio direktno iz institucija. Drugim riječima: Đukanović ne želi da vjeruje samo “ministarskoj istini” već pokušava da, iz više izvora, dođe do pravih podataka o stanju na terenu.Ne treba da čudi Đukanovićeva podozrivost: novu crnogorsku Vladu čeka najlošija ekonomska situacija u posljednjih nekoliko godina! Najniža industrijska proizvodnja, najmanji izvoz, najveći deficit platnog bilansa, najveći deficit budžeta, najniži nivo stranih direktnih investicija i visoke garancije gubitašima. Na površinu su isplivale sve slabosti male i nekonkurentne crnogorske ekonomije, dominantno zavisne od direktnih investicija, pa će Đukanovićeva Vlada imati težak zadatak da održi nikada krhkiju finansijsku i ekonomsku stabilnost.
Siniša GORANOVIĆ/ Predrag ZEČEVIĆ
