Sumirajući godinu na izmaku iz ekonomskog ugla-analitičar Vasilije Kostić kaže-bila je to teška godina. A šta je to obilježilo 2012.
- Finansijsko prilagođavanje odnosno konsolidacija javnih finansija kako bi se učile održivim i kako bi se održao kreditni rejting zemlje budući da se to u međunarodnim okvirima postavila kao jedan od ključnih parametara, smatra Kostić.
Kao najznačajnije dostignuće, Kostić izdvaja dobijanje kandidature za članstvo u Evropskoj Uniji. Kad se sve zbroji, ne smije se jedno zanemariti - javni dug je rastao daleko brže nego društveni bruto proizvod.
- Što nas dovodi u jednu zonu koja može biti vrlo opasna, to je naravno sve praćeno padom životnog standarda i padom zaposlenosti. Dakle, u Crnoj Gori kao i u zemljama regiona, iako nam to nije nikakva utjeha, nije se desilo ništa drugo što se nije desilo i u tim zemljama. Recesione tendencije su stalno prisutne i mislim da će se one nastaviti i u narednoj godini, istakao je Kostić.
Za DPS-ovog Zorana Jelića, člana Odbora za ekonomiju, budzet i finansije dobro u ekonomskom smislu u 2012 je porast stranih direktnih investicija u odnosu na o prošlu godinu.
U prilog tome,kaže Jelić idu podaci Centralne banke.- U Crnu Goru je ušlo nekih 425 miliona direktnih stranih investicija što je svakako ohrabrenje jer se na taj način vidi da je Crna Gora još uvijek atraktivna za strane investicije. Isto tako je dobro da investitori prepoznaju našu poresku konkurentnost jer smo porezi zadržali na istom nivou, rekao je Jelić.
Sa druge strane - nije dobra stopa inflacije, koja će najvjerovatnije biti do 5 odsto, što znači biće veća u odnosu na prošlodišnju objašnjava Jelić.
- To je negativnost koja će se odraziti na standard svih građana Crne Gore. To će uticati i na ekonomičnost i rentabilnost.
Strahija Bulajić iz DF, takođe član Odbora ne vidi ništa dobro što je obilježilo crnogorsku ekonomiju u 2012.
Iako se očekivalo da će 2014 biti godina ekonomskog preporoda, već sad je jasno da od toga nema ništa kaže Bulajić.
- Da je nešto dobro bilo u ekonomskom smislu vjerovatno bismo to osjetili I vjerovatno bismo nešto o tome znali. Koja firma radi, koliko je radnika otpušteno, koliko je kredita. [ta se doga]a sa ydravstvom, sa prosvjetom, sa kulturom i sa osnovnim proiyvodnim djelatnostima koje su ogledalo svake države? U ukupni dug nam je već 2 milijarde eura, objašnjava Bulajić.
Optimizma Jeliću međutim ne fali, šansu vidu upravo u prilivu stranih investicija, dobrom poslovnom ambijentu koji je osnov za otvaranje novih radnih mjesta. Stoga i vjeruje da 2013 neće obilježiti novi nameti:
- Ja očekujem da će ovi krizni porezi koji su uvedeni ove godine biti sasvim dovoljni da se napravi finansijska stabilnost, da se napravi konsolidacija javnih finansija, zaključuje Jelić.
Vasilije Kostić kaže rano je govoriti o očekivanjima za 2013, ipak se nada da će ekomomski rast biti podstaknut, u suprotnom biće ozbiljnih problema za javne finansije.
(Antena M)
