Ekonomska situacija u Crnoj Gori postala je dramatična tokom protekle godine, uglavnom zbog niza destruktivnih političkih odluka vladajuće većine pod kontrolom predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Značajna povećanja plata u javnom sektoru, nekontrolisano partijsko zapošljavanje, ogromni troškovi administrativnog aparata, uz veći nivo zaduživanja, stvorila su znatan fiskalni pritisak.
Pored toga, sprovođenje mjera koje su obeshrabrile turiste da dolaze u Crnu Goru - poput ukidanja letova niskotarifnih avio-kompanija, nedostatka redovnih letova do glavnih centara EU i neuspjeha u razvoju strategije za ključna turistička tržišta - dovelo je do naglog pada broja posjetilaca.
Ovaj pad značajno je smanjio prihode od turizma i, posljedično, poreske prihode, koji u velikoj mjeri zavise od turizma. Velika zavisnost Crne Gore od uvoza iz Srbije dodatno je izložila zemlju rizicima u lancu snabdijevanja.
Pošto Crna Gora koristi euro, a Centralna banka nema kontrolu nad monetarnom politikom, zemlja je posebno ranjiva na spoljne ekonomske šokove.
Kao rezultat populističkih mjera koje vlada sprovodi, inflacija u Crnoj Gori je znatno porasla, daleko više nego u eurozoni, što je dovelo do toga da sve veći broj građana živi ispod granice siromaštva i ne može sebi priuštiti osnovne životne potrebe.
Ekonomski program za izlazak iz krize morao bi se fokusirati na nekoliko ključnih oblasti:
Fiskalna odgovornost: Uvođenje mjera za smanjenje prekomjernog zaduživanja Vlade i promovisanje održivih fiskalnih politika.
Ovo bi trebalo da uključuje smanjenje enormnih troškova Vlade, kroz smanjenje broja funkcionerskih radnih mjesta, smanjenje plata funkcionerima i ograničavanje upotrebe vladinih vozila i aviona. Korporatizacija javnih preduzeća, kako bi se privukle investicije i profesionalni menadžment iz EU da upravlja njima.
Na taj način pružanje javnih usluga bi se učinilo efikasnim i smanjilo bi se partijsko zapošljavanje, koje korumpira čitavo društvo. Ostvarene uštede bi trebalo da se koristite za podršku najugroženijim građanima.
Revitalizacija turizma: Razvoj strategija za oživljavanje turističkog sektora, kao što su poboljšanje marketinških nastupa, unapređenje infrastrukture i revizija politika koje odvraćaju turiste da dolaze u Crnu Goru.
Morale bi se uvesti poreske olakšice ili subvencije za one subjekte koji svojom uslugom privlače veći broj posjetilaca. Takođe, treba promovisati jadransku rutu saradnje sa Hrvatskom i Albanijom kako bi privukli više turista iz EU. Privlačenje respektabilnih direktnih stranih investicija (DFI) u turizam, posebno iz regiona, EU i drugih zemalja, ključno je za povećanje budžetskih prihoda.
Potrebno je revitalizovati ideju izgradnje Jonsko-jadranskog autoputa koji je skoro gotov i kome praktično nedostaje samo dio u Crnoj Gori. Trebatražiti sredstva iz EU fondova za ovu stratešku saobraćajnicu.
Diversifikacija ekonomije: Prioritet je donošenje sveobuhvatnog plana diverifikacije ekonomije izvan turizma.
Ovo bi moglo uključivati promociju poljoprivrede, obnovljivih izvora energije, malih preduzeća u sektoru tehnologije i servisa. Diversifikacija uvoza osnovnih proizvoda, posebno hrane, bila bi ključna za razbijanje političkih monopola i smanjenje zavisnosti od jednog izvora, što bi sve doprinijelo stabilizaciji cijena.
Dalja liberalizacija tržišta bi pomogla stvaranju ambijenta za velike lance popul Lidla da uđu na tržište Crne Gore.
Kontrola inflacije: Privremeno smanjenje ili ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na osnovne proizvode kako bi se smanjile cijene.
Saradnja s Evropskom centralnom bankom (ECB) radi identifikacije mehanizama koji bi mogli pomoći u stabilizaciji kupovne moćiu Crnoj Gori, s obzirom na to da zemlja koristi euro bez direktne kontrole nad monetarnom politikom.
Mjere socijalne zastite: Obezbijediti ciljane subvencije kako bi se smanjili troškovi osnovnih dobara i usluga, posebno za domaćinstva sa niskim prihodima, kako bi im se pomoglo da se nose sa rastućim cijenama.
Podsticanje mjera za uštedu energije i subvencionisanje rješenja za obnovljive izvore energije, kako bi se smanjili troškovi energije za domaćinstva i preduzeća, što može pomoći u ublažavanju inflatornih pritisaka.
Jačanje integracije u EU: Fokusiranje na politike koje Crnu Goru približavaju EU standardima i jacaju saradnju sa pojedinacnim EU zemljama, što bi moglo pomoći u stabilizaciji ekonomije i obezbijediti jasniji put za budući razvoj.
Uklanjanje političkih i birokratskih prepreka i poboljšanje logističke infrastrukture kako bi se obezbijedio nesmetan protok robe. Promovisati programe koji naglašavaju oslanjanje na regionalne i EU lance snabdijevanja radi smanjenja troškova i privlačenja direktnih stranih investicija. Ovakav pristup bi se bavio trenutnim izazovima i ponudio održiv put naprijed za ekonomiju Crne Gore.
