Dozvolite mi da, na samom početku, kažem da mi čini izuzetnu čast da Skupštini Crne Gore, u funkciji mandatara, predstavim predlog programa i sastav 39. crnogorske Vlade. I nova Vlada, kao i prethodna, biće posvećena kontinuitetu ostvarivanja nacionalnih interesa, kao i stvaranju uslova za ekonomski prosperitet naše države. Iskoristiću priliku, prije nego što počnem da govorim o novoj Vladi, da ukažem na dostignuća prethodne. Danas smo suočeni sa drugačijom Crnom Gorom, Crnom Gorom koja je, u proteklih gotovo dvije godine, sadržajnim i intenzivnim aktivnostima na unutrašnjem i međunarodnom planu snažno zakoračila u tokove savremenog i razvijenog svijeta, dijeleći izazove koji stoje i pred najbogatijim zemljama svijeta.
Crna Gora je postala država kandidat za članstvo u EU, što predstavlja suštinski korak u integracionom procesu i priznanje i potvrdu uloženih napora Vlade na ostvarenju sveoubuhvatnih reformi društva. Jedno od značajnih postignuća Vlade je i liberalizacija viznog režima sa EU – korak koji je pribiližio crnogorske građane Evropi, omogućio slobodu kretanja, otvorio mogućnosti za unapređenje ekonomske i političke saradnje, sticanje novih znanja, slobodnu razmjenu ideja, informacija. Uspješno smo upravljali ekonomsko-finansijskom krizom i ostvarili znatan nivo makroekonomske stabilnosti, sa posebnim naglaskom na stabilnost i održivost javnih finansija. Takođe, uspješno je realizovan projekat emisije euro obveznica koji je predstavljao ’’prvi izlazak’’ Crne Gore na međunarodno tržište kapitala i potvrdu da investitori imaju povjerenja u javne finansije i naš ekonomski sistem. Pokrenut je niz strukturnih reformi po čijem broju prednjačimo u regionu. Prije svega, reformi penzijskog sistema, obrazovanja, zdravstva, koje čine nadgradnju stabilnom makrofinansijskom okruženju i imaju za cilj da učine sistem dugoročno konkurentnim i otpornim na nagle efekte krize. Zahvaljujući sprovedenim unutrašnjim reformama i ispunjavanju obaveza iz Partnerstva za mir, prešli smo u novu fazu procesa atlantskih integracija i priključili se Akcionom planu za članstvo – MAP. Ovo su rezultati koje svi treba da cijenimo i koje niko ne može osporiti. Zato bih želio da odam priznanje dosadašnjem premijeru gospodinu Milu Đukanoviću za ličnu posvećenost ukupnom razvoju Crne Gore i za dostignuća državne administracije na čijem je bio čelu. Bila mi je izuzetna čast i profesionalni izazov da budem jedan od članova njegove Vlade. Takođe, izražavam zahvalnost i dosadašnjim članovima Vlade na njihovoj posvećenosti ostvarivanju pomenutih rezultata.
Poštovani poslanici,
U vremenu aktuelnih izazova i zahtjevnih zadataka, misija koja se jasno postavlja pred Vladu je da, učvršćujući unutrašnju političku i bezbjednosnu stabilnost, nastavimo da predano radimo na razvijanju i jačanju temeljnije osnove za održiv ekonomski i demokratski razvoj društva. Vlada koju danas predstavljam dijeli prioritete Vlade premijera Đukanovića koje je izložio 9. juna 2009. godine, a koji se, prije svega, tiču daljeg sprovođenja reformi, kako bi obezbijedili uslove za ostvarenje naših strateških ciljeva na unutrašnjem i na međunarodnom planu. Uvjeren sam da ćemo znanjem i energijom, efikasnošću i transparentnošću i prevazilaženjem podjela, ovakvim pristupom, uspjeti da ostvarimo predviđene ciljeve.
Spoljna politika: Crna Gora je za kratko vrijeme stekla zavidnu međunarodnu reputaciju. Vlada će nastaviti sa ostvarivanjem strateških spoljnopolitičkih prioriteta, koji su dobro postavljeni. Potvrdilo ih je vrijeme. Zato ćemo i dalje voditi spoljnu politiku u skladu sa potrebama unutrašnjeg razvoja i realnim mogućnostima, polazeći od državnih interesa i geostrateškog položaja, kako bi što kvalitetnije i brže ostvarili ključne ciljeve – članstvo u NATO i u Evropskoj Uniji. Preduslov za to je politika dobrosusjedstva i regionalna saradnja. I kroz bilateralnu saradnju i kroz brojne regionalne inicijative, afirmisaćemo Crnu Goru kao zemlju koja daje doprinos stabilnosti Zapadnog Balkana, koji objektivno daleko prevazilazi njenu veličinu, i teritorijalno i populaciono. Činjenica da nemamo otvorenih pitanja sa susjedima, da smo prepoznati kao multietnička oaza i zemlja dobrih vijesti sa Balkana, obavezuje nas da se još utemeljenije pozicioniramo kao važan regionalni igrač. Kroz članstvo i predsjedavanje značajnim regionalnim inicijativama, nastojaćemo da osavremenimo njihovo djelovanje. Sve te inicijative odigrale su značajnu ulogu kao nezamjenjiv politički okvir u godinama koje su za nama. Izlazimo sada iz te faze u regionu, jer su zajednički evropski i evroatlantski ciljevi uticali da o tome, ali i o pitanjima kao što su zajednička borba protiv organizovanog i drugih vidova kriminala, govorimo istim jezikom. Sada moramo da vidimo kako dalje, kako da tu zajedničku spremnost da svi želimo da sarađujemo, da svi hoćemo u EU, i gotovo svi u NATO, pretočimo u praksu, kroz konkretne projekte regionalnog značaja, i za dobro naših građana, i naših država. U najkraćem, kako dobru političku saradnju transformisati u korisno–projektnu. U tom cilju, predložiću otvaranje dijaloga o osavremenjavanju uloge postojećih inicijativa, ili novog projektnog načina regionalnog povezivanja, prilagođenog savremenim uslovima. Ostajemo otvoreni za saradnju sa svim našim susjedima da i svojim primjerom, i konkretnim doprinosom, pomognemo u traženju rješenja za preostala otvorena pitanja u regionu, uključujući najavljene bilateralne dijaloge.
U cilju bolje koordinacije ispunjavanja obaveza koje nas čekaju na evropskom i evroatlantskom putu, odlučio sam se i za drugačiji način organizovanja u Vladi. Cijenio sam da treba objediniti Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija u jedan resor. To nije ništa novo, to je već provjerena praksa u nekim zemljama. Za novu Vladu nema prečeg zadatka od pune mobilizacije na ispunjavanju zadataka sadržanih u sedam poznatih uslova Evropske Komisije, koje moramo ispuniti da bi dobili zeleno svijetlo za pristupne pregovore. Sada novo Ministarstvo će, pored ostalog, u tom dijelu imati odgovornost za permanentnu komunikaciju sa Briselom, kao i sa drugim resorima u Vladi i drugim društvenim subjektima, a ja, kao Premijer, odlučio sam da u ovoj fazi lično koordiniram sve aktivnosti implementacije obaveza na domaćem terenu. Naravno, to nije samo obaveza Vlade, ali Vlada će biti najodgovornija. Moramo zaista svi pokazati i volju, i htjenje, i spremnost – i Vlada, i Parlament, i lokalna uprava, i civilno društvo – kako da iskoristimo sve znanje i kapacitete, i kako da raširimo evropski front, da bi prešli ovu, do sada, najtežu dionicu u procesu evropske integracije.
Učvršćivanjem političkog konsenzusa, demokratskom zrelošću i vizijom svih aktera, svih građana i institucija, daćemo doprinos ispunjavanju uslova i daljem napretku u procesu integracija. U pitanju su veoma složeni, ali realno idenitifikovani zahtjevi, koji se odnose na vladavinu prava, reformu pravosuđa, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, reformu izbornog sistema, jačanje kapaciteta Skupštine, reformu državne uprave, slobode medija i saradnju sa civilnim društvom, kao i pitanja diskriminacije i pitanja raseljenih lica. Riječ je o napornom i teškom, ali realno ostvarljivom poslu, koji će nas uvesti u posljednju zahtjevniju fazu otpočinjanja pregovora o pristupanju EU. Zato ćemo, između ostalog, inicirati ustavne promjene kako bi dalje doprinijeli nezavisnosti pravosuđa, a razmotrićemo izmjene zakonskog okvira u cilju objedinjavanja pojedinih organa koji se bave borbom protiv korupcije u posebnu agenciju. Vjerujem da ćemo aktivnim i odgovornim pristupom implementaciji seta mjera i aktivnosti iz Akcionog plana Vlade za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja Evropske Komisije, uz angažovanje svih raspoloživih kapaciteta, doprinijeti prevazilaženju izazova i učiniti da naši rezultati budu vidljivi i prepoznati u međunarodnim krugovima i da će nas preporučiti za posljednju fazu u integracionom procesu. Kada je riječ o pretpristupnim fondovima EU, nastavićemo sa formiranjem struktura i donošenjem dokumenata neophodnih za uvođenje Sistema decentralizovanog upravljanja i prenošenja vlasništva nad upravljanjem fondovima sa EK na nacionalne institucije. Mi moramo učiniti sve što je do nas i ispuniti sve obaveze, i one lakše mjerljive, i one gdje se progres mjeri na osnovu percepcije, kako se to uobičajeno kaže. Možda ni to neće biti dovoljno, jer će odluke o progresu zemalja na evropskom putu, kao i dinamika procesa proširenja, zavisiti i od odnosa unutar Evropske Unije. Naravno, mi na to ne možemo uticati, osim dobrim rezultatima, koje niko neće moći da ospori.
Evroatlantska integracija, koja korespondira sa evropskim procesima, biće i dalje jedna od ključnih politika Vlade. Moramo održati tempo, kroz koordinirane aktivnosti ispuniti sve zadatke tokom prvog godišnjeg ciklusa u okviru NATO programa MAP, koje smo sami sebi postavili u Godišnjem nacionalnom programu, visoko ocijenjenom od strane naših partnera u Briselu krajem oktobra. Put u NATO, kroz reforme u sektoru odbrane, i šire društvene reforme, što je preduslov i za napredak u evropskim integracijama, put je trajne stabilnosti i Crne Gore, i regiona, i doprinos evropskoj bezbjednosti i traženju odgovora na savremene bezbjednosne izazove na globalnom planu. Posvećenost i doprinos globalnom miru i stabilnosti nastavićemo da potvrđujemo i kroz članstvo u regionalnim bezbjednosnim inicijativama i učešće vojske u međunarodnim operacijama i misijama, prije svega, u Međunarodnoj ISAF misiji u Avganistanu, operaciji Evropske unije u teritorijalnim vodama Somalije i posmatračkoj misiji UN u Liberiji, kao i policijskoj mirovnoj misiji na Kipru. Nastavićemo sa uništavanjem zastarjelog naoružanja i municije, koje predstavlja značajan bezbjednosni rizik za Crnu Goru, sa namjerom da se, do kraja 2012. godine, oslobodimo nepotrebnih viškova. Pored toga, nastavićemo da razvijamo savremeni sistem kontrole i nadzora vazdušnog prostora i mora.
Potrebno je dalje jačanje naših kapaciteta, što ćemo ostvariti stalnim unapređenjem bilateralne saradnje, prije svega sa zemljama u okruženju koje su prošle ili prolaze put kojim sada ide Crna Gora, sa državama članicama EU i NATO. Saradnja sa ključnim zemljama, kao što su SAD, Rusija, Kina i druge, biće visoko na agendi naše spoljne politike. To će doprinositi kvalitetnijoj realizaciji prioriteta unutrašnjeg razvoja, ali će istovremeno biti i u funkciji progresa u evropskoj i evroatlantskoj integraciji. Za malu državu, kao što je Crna Gora, izazov je partnerstvo sa ključnim evropskim i svjetskim zemljama, ali ćemo se prvenstveno fokusirati na iskustva malih država, malih administracija, i onih koje su uspješne članice EU, kao i onih koje to nijesu, ali su u najvećoj mjeri implementirale ili implementiraju evropske standarde. Vlada će kroz djelovanje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, ali i kroz koordinaciju sa drugim nadležnim resorima, posebnu pažnju posvetiti jačanju funkcije ekonomske diplomatije. Jačanje konkurentnosti crnogorske privrede i rasta izvoza, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i poboljšanje funkcionalnosti tržišne ekonomije jedan je od kopenhaških kriterijuma za članstvo u Evropskoj Uniji. Ekonomska dimenzija diplomatije mora biti u fokusu i zbog činjenice da je to segment koji se ne prenosi u nadležnost EU, što ostavlja mogućnost za intenzivniju ekonomsku i ukupnu bilateralnu saradnju. Vlada će biti fokusirana i na obaveze u sprovođenju nedavno usvojene Stragije za saradnju sa dijasporom i Akcionog plana za njenu implementaciju. Nastavićemo, takođe, sa daljom afirmacijom Crne Gore u okviru međunarodnih organizacija intenziviranjem saradnje na multilateralnom planu.
Ekonomija: Ekonomska kriza se u zemljama evropske monetarne zone pretvorila u fiskalnu i prijeti da ugrozi zajedničku valutu, stabilnost fiskalnog i finansijskog sistema. Posljedice negativnih kretanja u zemljama euro zone osjećaju sve druge države u Evropi. Male i otvorene ekonomije koje imaju potrebu da obezbjeđuju sredstva i investicije sa međunarodnog finansijskog tržišta posebno su izložene rizicima od spoljašnjih udara. Zato moraju više i brže da se prilagođavaju.
Crna Gora nije dio euro zone, ali koristi benefite zajedničke valute i zajedničkog tržišta. Naš najveći spoljnotrgovniski partner je Evropska Unija. Zato imamo i zajedničke ekonomske interese, a to je u prvom redu očuvanje fiskalne i finansijske stabilnosti. Crna Gora će doprinijeti evropskoj ekonomskoj stabilnosti tako što neće biti jedna u nizu zemalja sa problemima koji zahtijevaju pomoć nadnacionalnih institucija. Siguran sam da Crna Gora može postati dio rješenja i primjer za druge države. Primjer da se kroz teške odluke fiskalne konsolidacije, penzijske reforme, unapređenje poslovnog ambijenta i strukturnih reformi može izgraditi dugoročno održiv i stabilan sistem, koji će Crnu Goru, kao dio Evrope, učiniti konkurentnijom.
Crna Gora je danas tržišna ekonomija na samom kraju tranzicije. U posljednjim godinama prije krize privredni rast je bio viši od svih zemalja u regionu, a bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je premašio sve države u okruženju, izuzev Hrvatske.
Zbog velike zavisnosti od inostranih izvora finansiranja, svjetska ekonomska kriza pogodila je i crnogorsku ekonomiju. Zato smo preduzeli odlučne antikrizne mjere koje su ublažile nepovoljne efekte i omogućile očuvanje ekonomske supstance i životnog standarda.
Ekonomija Crne Gore se oporavlja i u svojim vitalnim sektorima bilježi oživljavanje. Stabilizaciju ekonomskih prilika i perspektive ekonomskog rasta prepoznali su Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond. Imajući u vidu jačinu ekonomske krize ovo nije malo dostignuće. U narednom dvogodišnjem periodu realno je očekivati da će crnogorska ekonomija rasti oko 2,5% u 2011. godini i 4% u 2012. godini.
Ipak, od kratkoročnog oporavka, mnogo je važnije da postavimo temelje za dugoročni održivi prosperitet. Zadatak ove Vlade je da stvori uslove da ekonomija dugoročno bude stabilna, ali i dinamična. Da bude inspirativna za nove ideje, nove kreacije, nove tehnologije, nove investicije.
Crnogorska ekonomija ima potencijal da ostvari dugoročni ekonomski rast u narednim dekadama u prosjeku od 5% godišnje. Ostvarenjem ovako visokih stopa rasta Crna Gora bi se ubrzano približila prosjeku nivoa razvijenosti članica Evropske Unije i značajno unaprijedila životni standard svojih građana. Za ostvarivanje visokih stopa ekonomskog rasta u kontinuitetu i u dugom roku potrebno je nastaviti sa značajnim ekonomskim reformama. Zato će cilj ove Vlade biti da stvori pretpostavke da se visok potencijalni ekonomski rast pretvori u stvarni.
Želim da zajednički mijenjamo loše navike i da gradimo nove vrijednosti. Želim da izgradimo sistem u kojem će preduzetnici i investitori imati šansu da zarade, a nezaposleni da nađu posao i pristojno žive od svog rada. Želim da izgradimo sistem u kojem će nezaposleni tražiti posao, a ne socijalnu pomoć. Želim da svi zajedno vjerujemo i svi zajedno stvaramo prosperitetno društvo. Da se okanemo lake kritike i da nam djela budu prije riječi.
Želim pred vama, uvaženi poslanici, da objasnim kako ćemo ostvariti taj naš ekonomski cilj – održivi ekonomski rast. Nekoliko je stubova ekonomske politike koji će podržati naš primarni cilj:
Fiskalna i finansijska stabilnost: Fiskalna stabilnost je preduslov ukupne ekonomske stabilnosti. Usvajanje budžeta za 2011. godinu i Izmjene i dopune zakona o penzijsko–invalidskom sistemu su važni koraci ka uspostavljanju dugoročne stabilnosti javnih finansija i ukupne finansijske stabilnosti.
Budžet za 2011. godinu predviđa deficit od 2,6% BDP-a i javni dug na nivou od 43% BDP-a, što je u okviru fiskalnih pravila Evropske monetarne unije. Sa ovim pokazateljima nijesmo zadovoljni. Zacrtali smo ambiciozan zadatak da 2012. godine budžet Crne Gore bude u primarnom suficitu, a da javni dug smanjimo na 41% BDP-a. U 2013. godini primarni suficit budžeta trebao bi da iznosi preko 3% BDP-a, a javni dug ispod 38% BDP-a. Tekuća budžetska potrošnja će biti smanjena, a kapitalni izdaci će omogućiti veće investiranje u infrastrukturne projekte. Ostvarenje ovako zacrtanih fiskalnih ciljeva će ojačati povjerenje međunarodne investicione zajednice.
Međutim, samo smanjenje državne potrošnje, deficita i duga nije dovoljno da bi se ostvario ekonomski rast. Ključno pitanje nije koliko država troši već na što troši i koliko kvalitetno obavlja svoje funkcije. Ja vjerujem da država može trošiti manje sredstava i da može pružati efikasniji servis građanima i privredi.
Fiskalna politika, takođe, mora biti transparentna. Oni koji raspolažu novcem poreskih obveznika moraju odgovarati za svoje rezultate. Moramo korigovati loše navike i promovisati najbolju praksu. Zato ću snažno podržati jačanje, kako spoljne, tako i unutrašnje revizije utroška novca poreskih obveznika.
Vlada će nastaviti sa politikom niskih, jednostavnih poreza koja će manje opteretiti rad i dohodak. Promovisaćemo vrijednosti i graditi sistem da oni koji više rade ne treba da budu kažnjeni zbog svog rada i uspjeha.
Uporedo sa fiskalnom stabilnošću, stabilan bankarski sistem čini osnovu ukupne finansijske stabilnosti. Nedavno smo usvojili novi set finansijskih zakona. Važno je da jačamo nezavisnost regulatora i njihove kapacitete da vrše efikasnu superviziju finansijskog sistema.
Jačanje fiskalne i finansijske stabilnosti vodiće povećanju kreditnog rejtinga države, što će u naredne dvije godine biti jasna mjera našeg uspjeha.
Ubrzanje strukturnih reformi: Crna Gora je strukturne reforme prepoznala kao odgovor na negativne uticaje ekonomske krize, ali istovremeno i potrebu da se suoči sa strukturnim neravnotežama. Strukturnim reformama u Crnoj Gori, koje će biti i integralni dio pridruživanja EU, teži se postizanju rasta zaposlenosti, povećanju konkurentnosti, oslobađanju potencijala za biznis i pružanju podrške inovacijama, u cilju povećanja efikasnosti i kvaliteta javnih usluga, s jedne, i ukupne produktivnosti, s druge strane.
Vlada Crne Gore će nastaviti sa realizacijom aktivnosti iz Akcionog plana strukturnih reformi u oblastima zdravstva, prosvjete, nauke i rada i socijalnog staranja, koje u kombinaciji sa reformom sektora javne uprave čine preduslov za održivost ekonomske stabilnosti i stvaranje osnove za dugoročan rast i razvoj.
Penzionom reformom ćemo smanjiti deficit penzijskog sistema i učiniti ga dugoročno stabilnijim, što će omogućiti redovnu isplatu penzija i očuvanje životnog standarda penzionera, povećati aktivnost na tržištu rada i smanjiti sivu ekonomiju. Zahvaljujem Skupštini što je nedavno podržala pomenuti zakon. Donošenje teških odluka znači odgovoran odnos prema generacijama koje dolaze.
Dugogodišnja neusklađenost zahtjeva tržišta rada sa obrazovnom ponudom uticala je na strukturu nezaposlenosti. Stoga ćemo nastaviti sa snaženjem veza ova dva sektora u cilju osiguranja odgovarajućih kvalifikacija, što će uticati na smanjenje strukturnog disbalansa i povećanje rasta zaposlenosti i produktivnosti.
Reforma socijalnog sistema biće usmjerena na pojedince i porodice u stanju socijalne potrebe. Realizovaćemo projekat „Socijalni karton“ kojim ćemo povećati socijalna davanja, ne samo u iznosu, nego i u obuhvatu onih kategorija ugroženog stanovništva kojima je ta pomoć zaista potrebna.
Strukturnim reformama u oblastima obrazovanja i zdravstva stvoriće se mogućnosti za pružanje javnih usluga od strane privatnog sektora, kroz modele javno-privatnog partnerstva. Posebnu pažnju posvetićemo daljem razvoju ljudskih resursa, kroz unapređenje obrazovanja, usavršavanja, obuke, nauke, istraživanja i inovacija. Težićemo osiguranju kvalitetnog obrazovanja za sve građane i nastaviti da radimo na ostvarenju principa cjeloživotnog učenja. Zbog toga ćemo i dalje biti usmjereni na sticanje znanja, vještina i kompetencija koje će doprinositi snažnijem povezivanju obrazovanja, nauke i istraživanja, sa jedne, i tržišta rada, sa druge strane, kako bi kvalifikacije stečene u Crnoj Gori pomogle daljem razvoju društva, ali i bile prepoznate kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Iniciraću analizu izmjena propisa koji uređuju pitanje pripravničkog staža. Smatram da je to produžetak obrazovanja i stoga treba da bude dostupan svim svršenim visokoškolcima po automatizmu, što će biti novi doprinos države obrazovanju mladih. Smatram da posebnu pažnju treba posvetiti nauci i podsticanju naučno-istraživačkog rada. U saradnji sa Svjetskom bankom kreiraćemo kreditnu liniju koja treba da pomogne ostvarivanju tog cilja, u skladu sa dobrom međunarodnom praksom. Iz tog razloga, po prvi put, predlažem formiranje posebnog Ministarstva nauke.
Implementiraćemo u okviru Kliničkog centra Crne Gore Integralni bolnički informacioni sistem, čime ćemo zaokružiti reformu kompletnog zdravstvenog sistema po uzoru na evropsku praksu. Ovim ćemo podići nivo kvaliteta zdravstvene zaštite i učiniti je dostupnijom i efikasnijom. U naredne dvije i po godine zaživjeće transplatacioni program bubrega od živog davaoca, a Vlada će, od naredne godine, podržati porodice koje se suočavaju sa izazovima humane reprodukcije i, umjesto dosadašnja dva, finansirati tri pokušaja vantjelesnog začeća.
Regulatorna reforma i unapređenje biznis ambijenta: Moderne ekonomije i društva zahtijevaju regulatorne mjere koje će podržati rast, investicije, inovacije, otvorenost tržišta i ojačati vladavinu prava. Dobra regulacija poboljšava kvalitet života i socijalnu koheziju kroz veću transparentnost i bolju saradnju građana, nevladinih institucija i vladinih tijela. Loš regulatorni ambijent podriva konkurentnost tržišta i povjerenje građana u Vladu, a ohrabruje korupciju. Regulatorna reforma treba da podrži strukturne reforme i konkurentnost naše ekonomije i da omogući dinamičan razvoj privatnog sektora. U tom kontekstu, od velike je važnosti primjena nove strategije reforme javne uprave.
Dinamičan privatni sektor, sa kompanijama koje investiraju, koje otvaraju nova radna mjesta i povećavaju konkurentnost, promoviše rast i širi mogućnosti za siromašne. Sa dobrim biznis pravilima manje je sive ekonomije, a više onih koji su spremni da preuzmu rizik i investiraju. U tom pravcu, radićemo na uspostavljanju efikasne i transparentne regulacije.
Zalagaćemo se da pravila budu jasna, precizna i primjenljiva, kako bi ostavljala manje prostora za diskreciono odlučivanje i korupciju. Osim unapređenja zakonodavnog okvira i implementacije najbolje regulative moramo stvoriti uslove za efikasan rad policijskih, tužilačkih i pravosudnih organa i uspostaviti čvrst mehanizam za praćenje rezultata istraga, gonjenja i pravosnažnih sudskih presuda, na svim nivoima. Razumijevanje uzroka i njihovo uklanjanje recept su za uspjeh u borbi protiv korupcije. Naša sigurnost, naša imovina i naš ekonomski napredak moraju da se temelje na egzistencijalno obezbijeđenom, poštenom, nepotkupljivom policajcu, tužiocu i sudiji. Oni treba da pruže zaštitu i sigurnost svih građana, imovine, zaštitu ekonomskog sistema, da bez izuzetka, obezbijede dosljednu primjenu propisanih mjera za sve koji na bilo koji način krše zakone, kao što i efikasniji obrazovni i zdravstveni sistem mogu obezbijediti stručni, ali i situirani ljudi, koji će vratiti dostojanstvo ovim profesijama. Takozvani ’’srednji sloj’’ je u svim sistemima i državama garant stabilnosti i pokazatelj opšteg napretka, ali i sigurnijeg demografskog razvoja društva.
Država mora postati efikasan servis građanima i privredi. Za porez koji plaćaju, građani i privreda moraju dobiti kvalitetnije državne usluge. Regulatornom reformom stvorićemo osnove za razvoj preduzetništva, otvaranje i razvoj malih i srednjih preduzeća, nove investicije, nova zapošljavanja u privatnom sektoru.
Zato ćemo smanjivati barijere i prepreke biznisu da se osnuje i da se razvije. Svojinska prava moraju biti garantovana i zaštićena. Procedura registracije vlasničkih prava mora biti efikasna i pouzdana. Izdavanje građevinskih dozvola ne smije trajati godinu dana i koštati više nego u većini evropskih država ako želimo nove investicije, nove hotele, nove fabrike i nova radna mjesta. Procedura plaćanja poreza i registracije nepokretnosti ne smije biti kao do sada skupa i dugotrajna. Naše komparativne prednosti moramo iskoristiti, kroz konkurentan ekonomski sistem.
Umjesto da kontrolišemo i sputavamo biznis, mi mu moramo dopustiti i pomoći da se takmiči i razvije. Pozdravićemo i na određeni način podržati svako novo radno mjesto i svaki novi preduzetnički poduhvat. Državna administracija mora biti partner i servis hrabrim pojedincima koji vide prilike za biznis i koji su spremni da preuzmu rizik. Umjesto strategija i hiljada birokratskih dokumenata zalagaćemo se za konkretne rezultate.
Regulatorna reforma i smanjenje korupcije vodiće zdravijem i konkurentijem ekonomskom sistemu. Međunarodni indikatori konkurentnosti će biti sastavni dio ekonomske agenda nove Vlade i oni će predstavljati jasnu mjeru našeg uspjeha na izgradnji konkurentne ekonomije. Cilj je da u naredne tri godine budemo među prvih 50 država svijeta na međunarodnim listama konkurentnosti. Imajući u vidu da samo u Evropi ima oko 50 država sa kojima se takmičimo, ovo je jako ambiciozan zadatak.
Korišćenje komparativnih prednosti i smanjenje regionalnih razlika: Male ekonomije moraju ostati otvorene i fleksibilne kako bi odgovorile promjenljivim ekonomskim okolnostima. Sektore u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti moramo koristiti ne za dobro Vlade i investitora, već za razvoj svake opštine i za dobro svakog građanina Crne Gore. Trebamo iskoristiti potencijal koji posjedujemo kako bismo generisali nova radna mjesta, privukli nove tehnologije, poboljšali uslove rada i života i povećali ukupno blagostanje.
Crna Gora u odnosu na neke druge zemlje Evrope nema komparativnih prednosti u pogledu veličine tržišta i specifičnih karakteristika, kao što je visoko kvalitetna i jeftina radna snaga. Iskustva drugih država jasno pokazuju da je iskorištavanje geografskih i drugih specifičnih komparativnih prednosti, uz postojanje dobrog poslovnog ambijenta, ključno za animiranje kako domaćih, tako i inostranih investitora.
Investitori su prepoznali da su ključni sektori ekonomije u kojima Crna Gora ima komparativne geografske i druge, za lokaciju vezane prednosti: energetika, turizam, saobraćaj i tranzit. Razvojem ovih sektora Crna Gora bi ubrzala ekonomski rast i istovremeno doprinijela smanjenju regionalnih razlika. Istovremeno, radićemo na planu uspostavljanja klastera u Crnoj Gori, kako bi valorizovali i potencijale koji postoje u oblasti industrijske proizvodnje, oslanjajući se na sektor malih i srednjih preduzeća.
Pritom, posebno imam na umu potrebu dinamizacije razvoja sjevera naše države. Povlačenje sredstava iz ranije dogovorenih kreditnih aranžmana presudno će uticati na unapređenje kvaliteta života građana na tom području, kroz ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Ipak, suština razvoja sjevera je valorizacija resursa u ovom dijelu države, u već navedenim oblastima. Usvajanje prostornog plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove je, u tom smislu, početni korak. Razmotrićemo modele osnivanja posebnog preduzeća, po ugledu na model razvoja Luštice, koji je omogućio da dobijemo renomiranog partnera sjajne međunarodne reputacije. U tom smislu, ne treba zanemariti ni potencijale Pešterske visoravni.
Crna Gora je, tokom proteklih godina, napravila značajne pomake u razvoju turizma, kao jedne od vodećih grana njene cjelokupne ekonomije. Radićemo na stvaranju turističke infrastrukture i ’’cjelokupnog turističkog proizvoda’’, koji će sem primorja sistemski nuditi i usluge u sjevernom dijelu Crne Gore. Očekivani niz stranih direktnih investicija u budućem periodu imaće za cilj povećanje konkurentnosti naše ponude, dok će istovremeno podsticati ekonomski rast. U tom smislu, upravljanje prostorom je jedan od najvažnijih zadataka. U proteklom periodu, izrađen je značajan broj prostorno–planskih dokumenata. Uskoro bi trebalo završiti Prostorni plan posebne namjene područja Durmitora, a smatram da je došlo vrijeme da se, u cilju harmonizacije prostorno planske dokumentacije, inicira izrada prostornog plana obalnog pojasa, po principima savremenih trendova upravljanja prostorom na Mediteranu. U saradnji sa lokalnom upravom na Žabljaku, nastavićemo sa aktivnostima koje imaju za cilj adekvatno rješavanje problema koji su godinama kočnica razvoja i ovoga kraja i Crne Gore. I dalje ćemo raditi na usklađivanju i primjeni Acquis–a i izgradnji tehničkih i kadrovskih kapaciteta za razvoj životne sredine. Iz tog razloga, čini mi se potpuno logičnim uspostavljanje Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje će se baviti i pitanjima upravljanja prostorom i zaštitom životne sredine.
Nastavićemo sa unapređivanjem energetske efikasnosti i sve ćemo se više oslanjati na obnovljive izvore energije. Energetski projekti koje ćemo sprovoditi do 2016. godine uključuju: dalekovod Podgorica–Tirana, male hidroelektrane, vjetroelektrane, hidroelektrane na Morači, hidroelektranu Komarnica, te investicije povezane sa kablom između Italije i Crne Gore.
Nastavićemo sa jačanjem kapaciteta u oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane, ribarstva, šumarstva i vodoprivrede, kako bi nastavili proces usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.
U oblasti saobraćaja, nećemo odustati od projekta autoputa između Bara i Boljara i tražićemo model koji će biti primjeren finansijskim kapacitetima naše države. Riječ je o projektu koji nije značajan samo u kontekstu tranzitnog prometa, već čak i više u kontekstu unutrašnje infrastrukturne integracije teritorije Crne Gore. Nastavićemo da radimo na stvaranju pretpostavki, kako bi spremno ušli u realizaciju Jadransko–jonskog autoputa, koji bi predstavljao veoma značajnu tranzitnu rutu. Veliki infrastrukturni projekti, projekti privatizacije i javno-privatnih partnerstava, u kratkom roku treba da utiču na rast investicija, agregatne tražnje, zaposlenosti i produktivnosti. Kvalitetna infrastruktura predstavlja podršku biznisu, što pozitivno utiče na ekonomski rast u dugom roku. Zato ćemo nastaviti da gradimo puteve, mostove, obnavljamo željezničku, lučku i aeorodromsku infrastrukturu. Iniciraću izradu studija izvodljivosti i izradu projektne dokumentacije za novu prugu od Pljevalja do Bijelog Polja, odnosno od Bijelog Polja do Berana i Peći, po principima javno–privatnog partnerstva.
Promjena vrijednosti: Ne manje važno, smatram da je u Crnoj Gori potrebna određena promjena vrijednosti. Istorijski kontekst, kao i elementi kolektivističkog društva su uticali na uvjerenje da država treba da rješava individualne ekonomske probleme i da garantuje zaposlenje, plate, penzije i ostvarenje profita. Ne treba smetnuti s uma ni posljedice tranzicije, kao ni takozvani efekat „odliva mozgova“ koji je decenijama i sve do skoro bio zapažen u Crnoj Gori. Neodrživo je da je većina punoljetnih građana Crne Gore korisnik nekog od davanja iz budžeta. Velik je broj onih koji to žele da postanu.
Očekivanje da izvršna vlast, premijer i ministri riješe sve probleme radnika, probleme poslodavaca, probleme lokalnih samouprava je postalo uobičajena slika Crne Gore. Većina se pita što od Vlade mogu dobiti, a malo njih što su sami uradili i što mogu uraditi da bi riješili svoje probleme i tako pomogli i sebi i državi. Ova očekivanja i ovakav način rješavanja problema podriva temelje ekonomske održivosti Crne Gore. Promjena uobičajenog ponašanja i navika je teška, a promjena načina razmišljanja još teža. Ja sam spreman da ubrzamo ove promjene.
Društvo ne treba da bude zavisno od budžeta, već da zavisi od individualnih doprinosa građana i kompanija. Vlada ne može i ne smije da bude adresa za sve probleme i sve ono što nije dobro u društvua, ali mora da bude odgovorna i efikasna u izvršavanju svojih ustavom i zakonima propisanih obaveza. Tražiću da svako odgovara za svoj dio posla i da tako svi pojedinačno i zajedno doprinesemo razvoju Crne Gore.
Preuzimam odgovornost premijera u izazovnim ekonomskim okolnostima u kojima se nalazi naša država i naši glavni međunarodni partneri. Ali vjerujem da možemo učiniti Crnu Goru boljim mjestom za život i rad. Vjerujem da će Vlada odgovoriti ovom zadatku, a da ćemo u Skupštini i poslanicima imati iskrene partnere. Razvijanje temeljnije osnove za održivi ekonomski rast je zajednički posao koji dugujemo našim građanima i generacijama koje dolaze.
Poštovani dame i gospodo poslanici,
Dozvolite mi da navedem još neke aktivnosti na kojima će Vlada predano raditi, a koje su bitne za sveukupan razvoj crnogorskog društva:
Crna Gora je prepoznata kao uspješna priča građanske, vjerske i etničke tolerancije, i poštovanja ljudskih i manjinskih prava i sloboda. Neću štedjeti napore kojima ćemo nastaviti da njegujemo te vrijednosti. Zato ću nastojati da otvorimo dijalog i o najtežim pitanjima, radi bržeg prevazilaženja naslijeđenih i novih podjela u društvu. To je važan preduslov bržeg i modernijeg razvoja Crne Gore. Vjekovni multinacionalni i multikonfesionalni sklad, uokviren dobrim normativnim rješenjima, dalje ćemo unapređivati kroz dosljedno sprovođenje već usvojenih strateških dokumenata. Prvenstveno mislim na sprovođenje Strategije manjinske politike i Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori. U sljedećoj godini, akcenat će biti stavljen na promociju i približavanje skoro usvojenog Zakona o zabrani diskriminacije, kroz široku kampanju i obuke lica koja obavljaju poslove, a na najdirektniji način mogu biti značajni za suzbijanje diskriminacije.
Kako bi unaprijedili i ojačali medijske slobode izmijenićemo Krivični zakon sa ciljem dalje dekriminalizacije klevete. Razvijanje medijskog pluralizma jasno je i dosljedno opredjeljenje, jer su veliki izazovi pred nama podjednako važni i za državu i za medije, koji svojim radom uvijek iznova moraju podsticati i potvrđivati pravo javnosti da zna. Insistiraću na dosljednoj primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama.
Stavićemo u funkciju portal elektronske uprave – eUprave koji predstavlja jedinstveno mjesto na kojem će se nalaziti sve elektronske javne usluge koje nude organi državne uprave. U narednoj godini, preći ćemo na sistem za elektronsko upravljanje dokumentima u cilju obezbjeđenja kvalitetnog, pouzdanog i efikasnog upravljanja cijelim ciklusom dokumentacione građe na nivou ministarstva i Generalnog sekretarijata Vlade. Planiramo da u narednoj fazi obuhvatimo i ostale državne organe.
Nastavićemo da implementiramo program „Cetinje–grad kulture 2010–2013 “, koji ima za cilj realizaciju aktivnosti primjerenih značaju i značenju Cetinja za kulturni i državni identitet Crne Gore, njegovim razvojnim potencijalima, oživljavanju uloge i funkcija Prijestonice i njenoj međunarodnoj afirmaciji.
Vlada će ulagati u sport i sportsku infrastrukturu. Predložićemo Skupštini novi Zakon o sportu, a tražiću od budućeg Ministarstva prosvjete i sporta, kao i Uprave za sport i omladinu da predlože model sistemske podrške sportovima i sportistima na klupskim i reprezentativnim takmičenjima, koji na najbolji način doprinose prepoznatljivosti i pozitivnom imidžu Crne Gore u svijetu, ali i stvaranju uslova za masovno bavljenje sportom u Crnoj Gori.
Za potrebe sistematskog i planskog ulaganja, koje će omogućiti dalji razvoj sektora obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i državne uprave, Vlada će pripremiti Master plan ulaganja za period 2011–2020. godine kojim će definisati prioritetne investicije koje će biti realizovane u ovih pet sektora u narednom desetogodišnjem periodu.
Poštovani poslanici,
Budućnost nije zacrtana i determinisana. Mi smo pojedinačno i svi zajedno odgovorni za nju. Ona zavisi od našeg rada, našeg zalaganja, posvećenosti, vizija i vrijednosti koje ćemo njegovati. Vjerujem da je Crnoj Gori, u ovoj fazi integracija u evropske i evroatlanske strukture i nestabilnim ekonomskim prilikama koje karakterišu Evropsku uniju, nadasve potrebna jaka, stabilna i odgovorna Vlada. Odgovornost i obaveza Vlade je da se odlučno i posvećeno bavi svim pitanjima, svim oblastima društva, što je uz podršku svih drugih organa i uz podršku građana, pravi put za Crnu Goru koji nam je svima, u potpunosti, neophodan. U tom uvjerenju, očekujem od svih poslanika podršku za predloženi program i sljedeći sastav Vlade Crne Gore:
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde, DUŠKO MARKOVIĆ, dosadašnji ministar bez portfelja; potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, prof. dr VUJICA LAZOVIĆ, dosadašnji potpredsjednik i ministar za informaciono društvo; ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, MILAN ROĆEN, dosadašnji ministar vanjskih poslova; ministar unutrašnjih poslova, IVAN BRAJOVIĆ, dosadašnji ministar unutrašnjih poslova i javne uprave; ministar finansija, dr MILORAD KATNIĆ, dosadašnji pomoćnik ministra finansija za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta; ministar odbrane, mr BORO VUČINIĆ, dosadašnji ministar odbrane; ministar ekonomije, dr VLADIMIR KAVARIĆ, dosadašnji predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja; ministar saobraćaja i pomorstva, prof. dr ANDRIJA LOMPAR, dosadašnji ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija; ministar održivog razvoja i turizma, PREDRAG SEKULIĆ, dosadašnji politički direktor Demokratske partije socijalista; ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, TARZAN MILOŠEVIĆ, dosadašnji gradonačelnik Bijelog Polja; ministar prosvjete i sporta, SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, dosadašnji ministar prosvjete i nauke; ministarka nauke, dr SANJA VLAHOVIĆ, dosadašnji dekan Fakulteta za turizam Univerziteta „Mediteran“; ministar zdravlja, Dr MIODRAG RADUNOVIĆ, dosadašnji ministar zdravlja; ministar rada i socijalnog staranja, Dr SUAD NUMANOVIĆ, dosadašnji ministar rada i socijalnog staranja; ministar kulture, prof. BRANISLAV MIĆUNOVIĆ, dosadašnji ministar kulture, sporta i medija; ministar za ljudska i manjinska prava, FERHAT DINOŠA, dosadašnji ministar za ljudska i manjinska prava I ministar bez portfelja, RAFET HUSOVIĆ, dosadašnji ministar bez portfelja.
