Međutim, u igri su i investitori, a cijene akcija proizvođača električnih vozila rastu. I dok se san o tome da će se koristiti isključivo električna vozila čini sve daljim, hibridi su sve popularniji među kupcima, pa na taj način služe kao most ka električnoj budućnosti. I pored sveg entuzijazma oko električnih automobila s punim baterijama, još smo na pola puta. U stvarnosti, hibridi će još neko vrijeme premošćivati put do potpune elektrifikacije.
Investitori su uticali na rast cijena akcija kompanija koje proizvode električne automobile i njihove procjene su znatno veće nego što to stvarno opravdavaju kompanije. Na električna vozila odnosilo se samo 2,6% od ukupnog broja prodatih vozila u 2019. godini i činila su samo 1% svih automobila na putevima. Predviđa se da će udio prodaje biti uvećan na 6,6% do 2040. godine.
S druge strane, hibridi, koji koriste pogonske agregate koji kombinuju unutrašnje sagorijevanje i električne motore, pronalaze sve veću naklonost potrošača. Vrhunac prodaje dosegnut je 2013. godine u SAD, poklapajući se s godinom kada je Tesla Inc. u početku rekao da planira da započne isporuku svoje potpuno električne limuzine Model S. No, kupovina hibrida obilježila je posljednjih nekoliko godina i oni sada prodiru na svjetska auto-tržišta znatno bržim tempom od isključivo električnih vozila.
Početkom mjeseca je Toyota, koja je generaciju ranije predstavila model Prius, najavila da će hibridi činiti četvrtinu njihove prodaje 2021. Takva vozila čine sve veći udio automobila koje prodaju japanski proizvođači automobila. Pomislite na Hondin Insight ili Civic. Nekoliko kompanija globalno izrađuje hibridne verzije svojih modela, kao što su Ford Fusion, Chevrolet Impala ili Lincoln MKZ, smanjujući Toyotin globalni udio u ovom podsegmentu na oko 30% sa 80%.
Dio ovog je politika, a dio trošak tehnologije baterija. Kako kreatori politike shvataju da je san o zelenom svijetu u kojem se koriste čista, potpuno električna vozila udaljen najmanje deceniju, počeli su prilagođavati hibridizaciju. Vozila s mješovitom snagom mogu da smanje proizvodnju ugljeničnog dioksida za 10% do 30%, dovodeći vlade barem do neke udaljenosti od svojih klimatskih ciljeva.
Od izbora Džoa Bajdena prošlog mjeseca, američke automobilske kompanije pojačavaju jednu po jednu kako bi podržale ona ograničenja emisije izduvnih gasova, za koje se obvezao da biti nametnuta. Novi duh saradnje između industrije i vlade bila bi dobra vijest za borbu protiv klimatskih promjena. Ali to su i dobre vijesti za same proizvođače automobila: Ono što im zaista treba, a što Bajden može da pruži, je pomoć u izgradnji američkog tržišta električnih automobila i kamiona.
Bajden će među prvim aktivnostima imati i poslove na rješavanju pitanja tih ograničenja emisija. Obećao je da će nadmašiti čak i standarde koje je postavio predsjednik Barak Obama, a koji su tražili godišnji rast prosječne ekonomičnosti upotrebe goriva od 4,7%. Samo postizanje tog cilja značilo bi da će do 2026. godine jedno od svaka četiri manja putnička vozila prodata u SAD biti električno.
Predsjednik Donald Tramp smanjio je ovaj standard na samo 1,5%. No, naišao je na probleme s Kalifornijom, koja postavlja svoja pravila (i pravila desetak drugih saveznih država koje slijede njen smjer) i koja je insistirala da se drži Obaminog puta.Trampovpokušaj obuzdavanja Kalifornije samo je ovu borbu poslao na sud. U ovom trenutku odustajanje od postupka i podizanje standarda bilo bi najefikasnije što bi Bajden mogao da uradi da smanji emisije bez pomoći Kongresa.
Osim toga,Bajdenje u pravu što pokušava da poveća tražnju za električnim vozilima. Najjednostavniji način za to bio bi porez na emisiju ugljendioksida u cijeloj ekonomiji. To bi podiglo cijenu benzina i ohrabrilo potrošače da kupuju zelenije automobile bez potrebe za daljom regulacijom. U ovoj situaciji bi to ubrzalo prelazak sugljeničnogu svaki drugi sektor – proizvodnju električne energije, industriju, građevinarstvo, poljoprivredu, uz istovremeno podsticanje inovacija i dugoročnih ulaganja u čistu energiju. Nažalost, Kongres se godinama opirao ovoj elegantnoj strategiji i čini se da ni sada nije spreman da je podrži.
Najbolji sljedeći potez koji bi Bajden mogao da podvuče proširenje poreskih olakšica za električna vozila. Kako stvari stoje, Amerikanci mogu da potraže kreditnu podršku do 7.500 američkih dolara ako kupe električni automobil, a svaki proizvođač automobila može da prodati do 200.000 kvalifikovanih vozila prije nego što se kreditna podrška ukine. To čini oko 1,9 miliona automobila koji ispunjavaju uslove. (Tesla i GM već su dostigli svoju gornju granicu.) Demokrate su rekle da žele da taj prag podignu na 7,5 miliona, povećavajući troškove kredita sa 14 na 53 milijarde dolara. Veliki pritisak Bijele kuće, u kombinaciji s pritiskom proizvođača automobila, mogao bi da nagovori dvostranačku većinu da to riješi.
Još jedan način za povećanje prodaje električnih vozila je novi gotovinski program. Program senatora Čaka Šumera “Čisti automobili za Ameriku”, vrijedan 392 milijarde dolara platio bi kupcima električnih vozila najmanje 3.000 dolara za njihova stara vozila na benzinski pogon. Dodavanje takvog programa poreznim olakšicama moglo bi da se uštedi čak 14.000 američkih dolara sa troškovima električnog vozila, navodi BloombergNEF, čineći ih tako znatno konkurentnijim staromodnim automobilima.
Bajden takođe može da poveća tražnju za električnim vozilima tako što će nagovoriti vladu da ih kupi. Danas je manje od 1% od 645.000 vozila na federalnom nivou električno. Značajno povećanje tog udjela, davanjem prioriteta kupovini električnih za potrebe poštanske službe, vojske i drugih bio bi veliki korak naprijed. Stvaranje podsticaja školski prevoz da pređe sa dizela na električne autobuse moglo bi da smanjiti emisiju ugljendioksida i zagađenje česticama.
Konačno, za ublažavanje zabrinutosti zbog toga koliko daleko električna vozila mogu da putuju, neophodno je da savezna vlada pomogne da se osigura više stanica za punjenje. SAD otvaraju potrebu za pola miliona takvih stanica do kraja Bajdenovog prvog mandata, kako bi podržale potencijalno 8,5 miliona električnih vozila na putu, procjenjuje BloombergNEF, a to bi koštalo oko šest milijardi dolara. Čak i predsjednik Tramp podržava postojeće senatsko zakonodavstvo koje bi državama i lokalnim vlastima nudilo bespovratna sredstva za izgradnju više od 330.000 mjesta za punjenje. Bajden bi samo trebalo da podstakne Kongres da proširi i usvoji ovaj plan.
