Kada se autobus 1. decembra te 1955. godine napunio, vozač Džejms Blejk je od Crnkinje Roze Parks zatražio da ustupi svoje mjesto bijelcu. Ona je odbila i zbog neposlušnosti su je uhapsili. Četiri godine nakon toga, Roza Parks je optužena zbog nedoličnog ponašanja. Njen čin nepristajanja je izazvao jednogodišnji bojkot autobuskog prevoza i inspirisao proteste protiv rasne segregacije, pod vođstvom Martina Lutera Kinga, koji su imali ključan uticaj na usvajanje Zakona o građanskim pravima u Kongresu 1964. godine. Tim zakonom je, između ostalog, zabranjena segregacija u javnom prevozu.
Status Roze Park kao ikone civilnog pokreta je uspostavljen kada je sjela u prvi red sjedišta koji je bio rezervisan za crnce. Kako je prvi dio autobusa bio pun, vozač je zahtijevao da ona ustupi mjesto bijelim putnicima. Njeno nepristajanje je kažnjeno hapšenjem i kaznom od 10 dolara i naplatom troškova suđenja u iznosu od 4 dolara. Međutim, Vrhovni sud je 1956. odlučio da je kazna bila neustavna.
U to vrijeme 42-godišnja krojačica Roza Parks, koja je kasnije bila sekretarka u Nacionalnoj asocijaciji za napredak obojenih ljudi, je rekla da je svoj postupak izvela kao običan građanin jer je bila „suviše umorna da bi predala mjesto“. Nakon njenog hapšenja dobila je otkaz u robnoj kući u Montgomeriju gdje je radila, a kasnije se preselila u Detroit gdje je pronašla sličan posao. Ona je kasnije osnovala Roza i Rejmond Park institut za samorazvoj kako bi pomogla mladim ljudima da iskoriste obrazovne šanse, registruju se za glasanje i rade u cilju rasnog mira.„Dok god bude nezaposlenosti, rata i kriminala, i svih tih stvari koje utiču na ljudsku nehumanost, ima još toga da se uradi i ljudi moraju da rade zajedno na rješavanju tih problema“, rekla je jednom prilikom.
Predsjednik Sjedinjenih Država Bil Klinton joj je 1996. godine dodijelio Predsjedničku medalju slobode a 1999. je primila najviše civilno priznanje u SAD, Kongresnu zlatnu medalju.
„Ova medalja je ohrabrenje za sve nas da nastavimo da radimo dok svi ne dobiju svoja prava“, rekla je u junu 1999, na ceremoniji dodjele medalje. U čast njenog hrabrog čina nepristajanja internet pretraživač Google je u srijedu na svoju glavnu stranu postavio crtež bijele i crne djece koja, držeći se za ruke, izlaze iz autobusa.
Nakon smrti Roze Parks u Detroitu 24. oktobra 2005. godine njeno tijelo je uveče prebačeno u Vašington autobusom nalik onom u kojem je svojevremno odbila da ustupi svoje mjesto bijelom čovjeku. Sahranjena je u Rotondi na Kapitolu gdje je oko 50.000 ljudi prošlo pored njenog kovčega, tako postavši prvi državljani Amerike i nevladina ličnost koja je primila tu počast.
(e-novine)
