Na promociji djela poznatog pravnog naučnika na 2.000 stranica u 42 cjeline govorili su najeminentniji pravnici regiona, koji su istakli veliku vrijednost tog skladnog sistema u kojem se daju potpuniji odgovori na mnoga brojna pitanja, koja se postavljaju kod tako složenog pitanja kakvo je pravo svojine.
O djelu akademika Rašovića, kojim je krunisao četiri decenije profesorske karijere, govorili su prof. dr Aneta Spaić, dekanka Pravnog fakulteta UCG, prof. dr Jelena S. Perović-Vujačić, predsjednica „Kopaoničke škole prirodnog prava Slobodan Perović“, prof. dr Meliha Povlakić, redovna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr Dušan Nikolić, redovni profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Nina Planojević, redovna profesorica Pravnog fakulteta u Kragujevcu, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i autor akademik Zoran P. Rašović.
Djelo savršenog sklada
Pun amfiteatar Pravnog fakulteta pozdravila je dekanica Spaić, koja je kazala da je profesor Rašović sve privilegovao djelom savršenog sklada pravničke misli iskovane kroz dugogodišnje pedagoško, naučno, ali i stručno iskustvo – simbol njegovog životnog i profesionalnog rada.
Ona je posebno istakla uticaj profesora Rašovića na oblikovanje građansko-pravne misli u Crnoj Gori, od prvih dana stasavanja Pravnog fakulteta, a i cjelokupne akademske zajednice. Podsjetila je da je on izveo više od 40 generacija, bio dekan u dva mandata, dobitnik „Trinaestojulske nagrade“, kao i nagrade Udruženja pravnika ,,Akademik Mijat Šuković“, autor je više od 40 knjiga, monografskih studija, udžbenika, komentara zakona.
- A udžbenici profesora Rašovića već decenijama predstavljaju osnovnu literaturu na svim nivoima studija svih pravnih fakulteta u državi, njegovi komentari su crnogorske amicae curie za sve aktere naše judikature - i večeras prisutne sudije, advokate, notare, izvršitelje, njegove kolege profesore, i navažnije za sve naše studente - kazala je dekanka Spajić.
Istakla je njegovu ulogu u izradi Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji predstavljaju istinske zakonodavne poduhvate, praćene komentarima ovih tekstova, dok se krunom ovih aktivnosti može smatrati i aktuelni rad na izradi Građanskog zakonika za Crnu Goru.
- Autor jasno i nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da pravo nijesu samo norme, paragrafi i brojevi, da je pravo mnogo više od toga. Imajući uz sebe i nad sobom, trajno i svepredano, oreol našeg velikana Bogišića i njegovu vanremensku poruku ,,Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakon ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao“, autor čitav svoj rad prožima mišlju da bez osjećaja za pravičnost i bez davanje prevage razumu se ne može pravilno ni shvatiti, ni interpretirati pravna norma - kazala je dekanka Spajić.
Prof. dr. Meliha Povlakić je četvorotomo izdanje nazvala enciklopedijom prava svojine.
- Moramo se složiti sa autorima, poput prof. dr. Nikole Gavelle, prema kojima transformacija prava u jednoj post-socijalističkoj zemlji znači prije svega svojinsku reformu i davanje svojini njenog logičnog mjesta kao centralnog instituta privatnog prava. Onda je i potpuno jasno kakav značaj ima jedno ovako djelo: potpuni, sveobuhvatni, detaljni prikaz najvažnijeg instituta privatnog prava. Još su ustavne reforme izvršene u bivšoj SFRJ 1989/90. utrle put transformaciji: garancija prava vlasništva, jednakost svih oblika svojine i ukidanje kvantitativnih ograničenja, što je Ustav tada proklamirao, a što su neophodni atributi vlasničke transformacije. Svojina je dobila mjesto u pravnom sistemu, ali i u djelu akademika Rašovića, koje zaslužuje i što je više poznajemo i proučavamo, više ćemo je poštovati - kazala je prof. dr Povlakić.
FILOZOF S OSJEĆAJEM ZA JEZIK
Prof. dr Branislav Radulović je, u ime izdavača, kazao da im je bila privilegija da objave kapitalno djelo profesora Rašovića, koji je od Udruženja pravnika 2018. godine dobio nagradu „Akademik Mijat Šuković“, koja se dodjeljuje jednom u pet godina - za poseban doprinos očuvanju crnogorske pravne baštine, razvoju pravne nauke, pravne svijesti, pravne etike i pravne kulture.
- Da je ova izuzetna nagrada otišla u prave ruke, potvđuje činjenica da je 2022. godine objavljen najznačajniji izdavački poduhvat Udruženja, za njegovih devet decenija trajanja, četvorotomno izdanje „Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“ koje je svojevrsna kodifikacija autorskog rada akademika Rašovića na ovoj temi i koji se nesumnjivo afirmisao kao „najtemeljitiji istraživač, najbolji poznavalac i najobjektivniji analitičar djela Valtazara Bogišića“ - kazao je prof. dr Radulović.
Istakao je da je ovo izdanje, dosad, najpotpunija studija o pravu svojine, objavljena na prostoru bivše Jugoslavije.
Jelena S. Perović-Vujačić je kazala da je profesor Rašović civilista, ali i publicista, enciklopedist, istoričar i filozof prava, a njegova naučna djela ulaze u sam vrh naše pravne nauke.
- Kao autor brojnih sistemskih djela, monografskih studija, udžbenika i naučnih rasprava iz oblasti stvarnog i uopšte građanskog prava, profesor Rašović je stao i ostao uz Valtazara Bogišića i time uveličao jurističke horizonte ovih naših prostora - kazala je Perović-Vujačić i dodala da to potvrđuje uz ovo i djelo ,,Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, čineći dio grandioznog autorskog zdanja profesora Rašovića.
Ona je naglasila i retoriku i izuzetan osjećaj za stil i jezik „koji dostiže vrhove kulture jezika“
Ona je istakla i činjenicu da je profesor napisao samo ovo djelo, njegovo ime bi ušlo u red onih koje nazivamo velikanima pravničke misli.
- I po tome što, kažeš li u okviru izučavanja prava svojine - profesor Zoran Rašović, to je najviše što kazati možeš - rekla je Perović-Vujačić.
LJEPOTE PRAVNIČKE STRUKE
Prof. dr Nina Planojević je kazala da se ovim djelom pravnička struka i nauka pojavljuje u jednom od svojih najljepših oblika i složila se sa sagovornicima da je riječ o enciklopediji prava svojine.
Pojasnila je i da, kada se kaže - pravo svojine, to zvuči poznato i jednostavno, ali da je riječ o jednoj od najobimnijih i najtežih bazičnih stvarnopravnih tema.
- Teško je na taj način pisati o bilo kojoj temi, ali šta su finese založnog prava ili specifičnosti službenosti u odnosu na dubine prava svojine? A da je tako, mnogo više naučnika bi se odlučilo da u te dubine zaroni, ali tako sveobuhvatnih djela, kao što je ovo djelo o svojini, zapravo u regionu i nema. Zato je ovakva jedna četvorotomna knjiga, koju slobodno možemo nazvati enciklopedijom svojine, zaista bila neophodna i dobro je što se autor odvažio da se uhvati u koštac i u potpunosti uspio. Mogu reći da je „Pravo svojine“ najkompletnije, najsistematičnije i najutemeljenije djelo ikad napisano na ovu temu kod nas - kazala je prof. dr Planojević.
Istakla je da je djelo ponos za Crnu Goru i region, jer nema nijedan naslov koji nedostaje, kao nijedno pitanje na koje autor nije odgovorio.
Prof. Dušan Nikolić je istakao da ova četiri impresivna toma predstavljaju sistem i cjelinu.
- A kako je to moguće? Tako jer je profesor Rašović slijedio logiku koja se mora poštovati ako neko želi da dosegne taj nivo: istorija, uporedno pravo i filozofija prava. Prvo istorija jer sve počinje i proističe od nečega, pa onda uporedno pravo - to što je proisteklo iz istorije moramo porediti sa drugima da bismo vidjeli gdje je naše mjesto u širem kontekstu, najzad filozofija prava kao vrednovanje onog što je bilo na ovim prostorima u vrijeme Valtazara Bogišića, i vrednovanje onoga što postoji sada na evropskom i globalnom planu. Svjedoci smo nečega što možemo nazvati cjelinom kao sistem - kazao je Nikolić.
SVAČIJE IMANJE JE SVETO I NEPRIKOSNOVENO
- U posljednjoj četvrtini svoje profesorske karijere, onda kada karijerno sunce zalazi polako, dođoh do uvjerenja da treba da izvršim neke produbljene naučne radnje i istraživanja koja se tiču dva golema fenomena. Pošto su skupljene neiscrpne riznice teorije, prakse i arhivske građe, zaključih da ta dva fenomena ne mogu biti ignorisana od strane onoga koji želi da njegov posao ima naučni krakter. Kako u mojoj glavi i u zapisima leži sabrano neiscrpljivo i teorije i iskustva to odlučih, uz snažnu volju i namjeru, reći riječ više o jednoj ličnosti i o jednom institutu, kojima se treba služiti koliko možeš i bez dosade drugom. Oba ova fenomena gospoduju u meni više decenija. Od njih sam neizmjernu duhovnu korist stekao. Pri tom dobro znamo za staro pravilo koje glasi: ,,Ko od čega korist ima, treba i teret da nosi“. Ličnost je gorostasni Valtazar Baldo Bogišić, a pravni institut pravo svojine, koji neprikosnoveno i suvereno caruje nad drugim imovinskim pravima - rekao je profesor Zoran P. Rašović, pozdravljajući paneliste i prisutne u amfiteatru Pravnog fakulteta.
- Bogišić je najviša pravnička figura ovih prostora. Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore se više od pet decenija savjesno i pošteno, ponosno, otmeno i sa stilom oduživao ovom gorostasu pravne misli, zakonopiscu i naučniku. On je sjajni izdanak jednog vremena i ljudskog koljena. Na drugoj strani, pravo svojine uživa prvenstvo nad ostalim imovinskim pravima, a njegov imalac - vlasnik nad ostalim imaocima. Zato se ono ustavima i konvencijama zasebno jemči. Zato je imperativ da je svačije imanje sveto i neprekosnoveno. Zato se samo izuzetno može dopustiti da u slučaju zamašnije, javne – narodne potrebe država iskupi kakvo dobro. Ali u tom slučaju pravila propisuju da vrijednost iskupljene stvari treba da se potpuno namiri. Zaštita svačijeg povrijeđenog ili ugroženog prava svojine mora nailaziti na potpuno jednaku pravdu. To se odnosi i na privatnu i na državnu svojinu - kazao je prof. Rašović.
On je kazao da je svojina jedan od centralnih pravnih fenomena koji je povezan sa svim ustanovama građanskog prava: od porodice do nasljeđivanja, od privrednih društava i svih imalaca prava do rada i ugovora.
- Dobro uređeno pravo svojine i njegovo poštovanje je tako tijesno vezano sa principom vladavine prava. Jedna od najvećih vrijednosti ustavnog poretka Crne Gore je vladavina prava. Ova vrijednost jača ako se u državi podržava i jača autoritet zakona, ljudskih prava, uključujući i pravo svojine - naglasio je profesor Rašović.
On je pojasnio da se trudio da odabere one fenomene koji su ne samo važni za nauku i struku, nego uopšte za Crnu Goru i njen evropski put.
- Sa Bogišićevim zakonikom i uređenim i zaštićenim pravom svojine kapija na evropskom putu Crne Gore se lakše otvara - poručio je prof. Rašović.
