"Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju i u tom pogledu da se ponašaju odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more - u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa", ocijenio je vladika Grigorije, prenosi Dnevni avaz.
Vladika Grigorije je naglasio da je "prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da je opštepoznato da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora, a da nema i izlaz na more".
"BiH ima legitimno pravo da to traži i, naravno, da to neće činiti svađom, već pravnim poretkom", istakao je vladika zahumsko-hercegovački, napomenuvši da je taj prostor i dio Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
Prema njegovim riječima, prvenstveno treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzeme.
Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u, osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u imala izlaz na more.
Episkop Grigorije kaže da je, kako se priča, takva sutuacija stvorena u telefonskom razgoru dvojice funkcionera bivše SFRJ, kada je dogovoreno da prostor Sutorine pripadne Crnoj Gori.
"To je, ipak, bio samo načelni dogovor i nigdje na svijetu ne postoji situacija da ljudi žive desetak kilometara iznad mora, a da ne mogu da dođu do njega. Sve i da nije bilo šta je bilo i da nije naše kako i jeste, opet bismo mogli da postavimo pitanje izlaska na more, jer to nije stvar nekog našeg hira, već međunarodnog prava", istakao je vladika Grigorije.
"Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo", naveo je, između ostalog, vladika Grigorije.
Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić nedavno izjavio je da je došao do pisanih materijala u kojima se navodi da je područje Sutorine od 1382. godine do 1936. godine bilo u sastavu Trebinjskog sreza, kada je, uredbom tadašnjeg ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu, u sastavu tadašnje Zetske banovine, zbog čega je istorijsko pravo BiH na ovo područje neporecivo.
foto: mojevijesti.ba
