Turska nastoji da ojača svoju istorijsku ulogu transportne zemlje za robu koja se kreće iz Azije u Evropa, piše The Financial Times.
Ankara je odustala od predložene rute Indija-Bliski istok koja bi prevozila robu sa potkontinenta preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Jordana i Izraela na evropska tržišta. Koridor o kojem se raspravlja, uz podršku SAD i EU dok pokušavaju da odbiju rastući uticaj Kine, u potpunosti bi zaobišao Tursku.
Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Turske, rekao je nakon G20 da "ne može biti koridora bez Turske", dodajući da "najprikladniji put za trgovinu od istoka prema zapadu mora proći kroz Tursku".
Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan od tada je udvostručio skepticizam, insistirajući ove sedmice da su "stručnjaci sumnjali da je primarni cilj (koridora Indija-Bliski istok) racionalnost i efikasnost, sugerišući da su u igri "više geostrateških briga".
"Trgovački put ne odnosi se samo na pitanje trgovine. To je takođe odraz geostrateške konkurencije”, rekao je Fidan odgovarajući na pitanje Financial Timesa.
Turska želi da istakne svoju tradicionalnu ulogu mosta između istoka i Zapada, istoriju koja datira vjekovima unazad do puteva svile.
Ankara je umjesto toga reklamirala alternativu pod nazivom Iraq Development Road inicijativa, a Fidan insistira da su u toku "intenzivni pregovori" sa Irakom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima o projektu koji će biti skovan "u narednih nekoliko mjeseci".
Predložena ruta od 17 milijardi dolara bi prevozila robu iz luke Grand Faw u naftom bogatom južnom Iraku kroz 10 iračkih provincija do Turske, prema dijagramima koje je objavila vlada Bagdada.
