Nakon što je u oktobru bio predmet skupštinske rasprave, Fond za manjine je ove sedmice opet dospio u žižu javnosti i ponovo su krenule optužbe za netransparentnu i neligitimnu raspodjelu državnog novca. I to golemog novca – cijelih 850 hiljada eura podijeljenih savjetima manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori.
To je bio osnovni razlog što je u ponedjeljak Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) zvanično zatražila od predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da pokrene postupak poništenja odluke o raspodjeli novca manjinskim zajednicama.
- Sredstva su dobili uglavnom pojedinci koji politički razmišljaju kao - članovi Upravnog odbora Fonda iz pojedinih manjinskih zajednica. Taj podatak neminovno ukazuje na potrebu da se odluka poništi, raspiše konkurs za raspodjelu po odredbama novog Zakona i izabere novi UO koji će raspolagati budžetskim sredstvima na odgovoran način“, kaže koordinator YIHR Milan Radović u razgovoru za Portal Analitika. Radović ocjenjuje da je neophodno u korijenu mijenjati zakonska rješenja koja se tiču rada Fonda za manjine, ali i kontrolisati finansijski rad te institucije.
I po babu i po nacionalnim stričevima: Mnogo toga zaista je sporno, sa moralnog stanovišta ali i u pogledu zakonitosti rada Upravnog obora Fonda za manjine koji odlučuje o raspodjeli sredstava.
Fond za manjine objavio je u ponedjeljak Odluku o raspodjeli sredstava za 2010. godinu, objašnjavajući kako je podijeljeno ukupno 850.000 eura.
Podaci su pokazali da je najviše razloga za slavlje, petstosedamnaest hiljada razloga, imao Momčilo Vuksanović: od ukupne sume čak 517. 600 eura pripalo je Srpskom nacionalnom savjetu, od čeka je NVO "Društvo za ravnopravnost i toleranciju" za srpske elektronske i pisane medije dobilo 217. 000 eura.I kao po pravilu: svuda se pojavljuje ime Momčila Vuksanovića, predsjednika Srpskog savjeta i člana Upravnog odbora već spomenute NVO. Odluku o dodjeli novca donio je - Vuksanović, iako on tvrdi da je samo jedan od 15 „običnih“ članova Upravnog odbora Fonda. Vuksanović ističe da – sve i da je htio – sam nije mogao uticati na to kako će se dodjeljivati novac.
Država bez strategije: Vuksanoviću se donekle može vjerovati. Naime, on je samo iskoristio pruženu mogućnost. Ključno pitanje je – ima li crnogorska država ispravnu strategiju pomoći nacionlnim zajednicama?
Jer, poređenja radi: Ministarstvo kulture je u 2010. godini, preko konkursa za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva, finansiralo ukupno 302 projekta i programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, ukupnim iznosom od - 916.700 eura. Dakle, brojne projekte crnogorske kulture država je pomogla sa jedva devesto hiljada eura.
Na nedavnom konkursu Fonda za manjine samo je Srpski savjet, posredstvom Fonda za manjine, dobio više od polovine budžeta odvojenog za ključni konkurs Ministarstva kulture! Taj podatak govori koliko državna adminsitracija ozbiljno vodi računa o očuvanju crnogorske kulturne baštine – više novca ide za finansiuranje organizacija koje se teškom mukom mire sa nezavisnošću države koja ih finansira.
Višestruki konflikti interesa: Pri tom, Vuksanović nije usamljeni slučaj niti je baš vrh etičkog novinarskog kodeksa što se, pri svakom pomenu Fonda za manjine, jedino maše Srpskim nacionalnim savjetom i Vukasnovićem.
Jer, nije u manjem konfliktu interesa ni predstavnik Muslimanskog nacionalnog savjeta u UO Fonda Avdul Kurpejović, predsjednik Matice muslimanske Crne Gore. Istina, riječ je o mnogo manjem iznosu novca koji se izdvaja iz državnog budžeta. Ove je godine Kurpejović učestvovao u donošenju odluke da se Matici muslimanskoj opredijeli 34.650 eura. A prošle 2009. Kurpejović je svojoj Matici dodijelio i veći iznos, preciznije - 70.120 eura. Časopis Osvit u 2009. dobio je 8.000, dok je treći broj u 2010. "koštao" 6.000 eura. I predsjedniku Bošnjačkog nacionalnog savjeta dr Šerbu Rastoderu, kao glavnom uredniku Almanaha, dodijeljeno je 17. 000 eura. Ove godine izdvojeno je 10.000 eura za Baštinu i 6.000 eura za jubilarni 50. broj. Istovremeno, Forum Bošnjaka/Muslimana Crne Gore dobio je 15. 000 eura.
Protivustavni potezi: Predsjednik Muslimanskog nacionalnog savjeta Sabrija Vulić izjavio je za Portal Analitika da je Fond odlukama djelovao i protivustavno.
- Nepojmljivo je da Fond finansira organizacije kao što su Forum Bošnjaka /Muslimana , što je u suprotnosti sa Ustavom. Dodjela sredstava organizacijama sa dvoimenskom odrednicom je nepriznavanje jednog od tih naroda. U ovom slučaju, očigledno našeg, muslimanskog naroda, jer su u sastavu Fonda u većini Bošnjaci, što je svojevrstan vid pritiska jednog manjinskog maroda na drugi", ocjenjuje Vulić.Husnija Šabović, poslanik i član UO Fonda priznao je na skupštinskoj raspravi u oktobru da je bilo zloupotreba, poput konflikta interesa u situaciji kada su članovi Odbora bili nosioci projekata koje to tijelo dobrava.
Krojači svoje sudbine: Nove nedosljednosti se mogu uočiti i u raspodjeli sredstava za hrvatsku nacionalnu zajednicu. Predsjednik Upravnog odbora Fonda dr. Miroslav Marić 2008. godine je Bokeljskoj mornarici – podružnica u Herceg Novom – dodijelio 4.400 eura i Dux Croatorum - 3.000 eura.
To ne bi bilo čudno da Marić u tom času nije obavljao dužnosti predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća, predsjednika Bokeljske mornarice u Herceg Novom i člana Upravnog Odbora Dux Croatorum! Godinu kasnije, Marić je podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika HNV iz ličnih razloga, dok je dužnost predsjednika Upravnog odbora Fonda za manjine zadržao. Te je godine odlučio da Dux Croatorum dobije 9.000 eura, HKP Ljudevit Gaj 6.000 eura, Hrvatska krovna zajednica 9.000 eura, NVO Herceg Stjepan Kosača 10.000 eura, NVO Bokeljska Mornarica- Herceg Novi 2.000 eura, NVO Ivan Mažuranić Podgorica 3.330 eura, Sportski gimnastički klub Soko 1910 iz Herceg Novog sa 3.500 eura.U međuvremenu, Marić je otišao sa dužnosti predsjednika Bokeljske mornarice u Herceg Novom (na koju se ponovo vratio 2010). Međutim, i dalje je član Upravnog Odbora krovne udruge Dux Croatorum, član Predsjedništva i Središnjeg odbora Hrvatske građanske inicijative i predsjednik udruge Herceg Stjepan Kosača. Zvonimir Deković i Mato Krstović su također visoki dužnosnici stranke HGI, a Deković u ovoj raspodjeli zastupa dvije NVO!
Ilija Bijelić također zastupa dvije NVO - Ivan Mažuranić iz Podgorice, ali je tamo postavio odgovorno lice Marka Ćulafića, i hercegnovski NVO SOKO 1910. Marić 2010. godine biva isključen iz stranke HGI, ali ipak dijeli novac na sljedeći način: Dux Croatorum 1000 eura, Dux Croatorum 11.000 eura, Dux Croatorum i Ljudevit Gaj 1.300 eura, NVO Ivan Mažuranić Podgorica 9.250 eura, NVO Herceg Stjepan Kosača 8.600 eura...
Osveta za neposlušne: "Ljudi iz HNV bi trebalo itekako da budu upoznati sa nepravilnostima jer su u Komisiji za dodjelu sredstava Srpskom savjetu 2009. bili Vuksanović, Marić i predstavnik Roma. Oni su prihvatili 15.000 eura od sredstava Srpskog savjeta, a sva trojica su glasali protiv financiranja NVO In4s.", izjavio je za Portal Analitika glavni urednik portala In4s Gojko Raičević, nekadašnji sekretar Srpskog nacionalnog savjeta.
- Od dana kada sam javno progovorio o nepravilnostima u radu Savjeta, za moju NVO nema novca iz Fonda", dodao je Raičević.
Na neki paradoksalan način brojni predstavnici raznih nacionalnih savjeta rade na sličan način – koriste svoje pozicije da svojem avjetu udijele novac! Većina sredstava manjina dijele se pod uopštenom formulacijom "Savjet" - a primjetno je pojavljivanje istih NVO - često sa istim projektima.
Savjet Albanaca za isti projekt - 7. mart, dan učitelja u 2009. godine - dobio je 3.960, a ove 4000 eura. Odlukom Fonda, novac se dijelio i za obnavljanje garderobe kulturno-umjetničkih društava, kupovinu sportskih rekvizita školama, razvoj fizičke kulture i poljoprivrede, „Četiri godišnja doba – Rijeka Cijevna“, „Razvoj i omasovljenje šaha kod ženske populacije u Crnoj Gori“... Čak 12.000 eura 2009. godine dobilo je „Udruženje boraca ratova od 1990. za doprinos očuvanju nacionalnog identiteta srpskog naroda kroz istinu o ratovima 1991-1999“.
Na potezu država: Nema potrebe za novim dokazima – dravna strategija finansiranja manjinskih zajednica mora da pretpri izmjene.
Prema sadašnjem zakonskom rješenju, osnivač Fonda za manjine je Skupština Crne Gore, koja imenuje i razrješava članove Upravnog odbora Fonda, ali ne daje saglasnost na budžet i raspodjelu. U Statutu se ne pominje nijedan drugi organ osim Skupštine, pa zato Ministarstvo za manjine s pravom tvrdi da nema veze sa Fondom.Ispada da je, otprilike, Fond - vanzemaljsko tijelo koje, prema afinitetima pojedinaca u Upravnom odboru, dijeli pare iz državnog budžeta. Inače, članovi Upravnog odbora su: predsjednik Miroslav Marić, predstavnik Bošnjaka je Šukrija Cikotić, Muslimana Avdul Kurpejović, Roma Muhamed Uković, Albanaca Musa Đoka, Srba Momčilo Vuksanović. U isto vrijeme u Skupštine su - Đorđe Pinjatić, Husnija Šabović, Halil Duković, Hidajeta Bajramspahić, Rifat Rastoder, Amer Halilović, Ljerka Dragičević, Mehmed Bradhi i Orhan Šahmanović.
Opredijeljena sredstva su unaprijed procentualno raspoređena prema veličini manjinskih zajednica, bez obzira na broj i kvalitet projekata. Po toj računici, najveći dio te sume pripada Srpskom savjetu koji predstavlja 32 postotka stanovništva Crne Gore ( u raspodjeli to je 64 odsto). Nakon njih najviše novca dobija Bošnjački nacionalni savjet koji zastupa 7,77 postotka stanovništva, pa nacionalni savjeti Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma.
Zbog svih pobrojanih nelogičnosti Inicijativa mladih za ljudska prava je i zatražila je da Skupština poništi ovogodišnju Odluku, kako bi taj posao bio sproveden u skladu sa izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama koji kao kriterijume predviđa - kvalitet projekta i relevantnost organizacije.
Jasno je da državni organi konačno moraju početi da rade svoj posao. Za početak, bilo bi dobro da se provjeri legalnost raspodjele državnog novca posredstvom Fonda za manjine. To je dug prema ljudima koji se ovih dana (ne)opravdano prozivaju za zloupotrebu položaja i konflikt interesa. Istovremeno, to je dug i prema javnosti: dobro bi bilo da saznamo kako se troškare naši novci.
Tamara POPOVIĆ
