Svijet

EU dozvolila upotrebu brašna od larvi crva: Koristiće se u pekarskim proizvodima, tjesteninama, prerađenim proizvodima od krompira...

Brašno od larvi žitnog crva – brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbjednost hrane u Njemačkoj

Ilustracija Foto: Profimedia
Ilustracija
Portal AnalitikaIzvor

EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od larve crva brašnara. Ipak, pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje.

Ovu reakciju nauka naziva „prehrambenim tabuom“. Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Dojče vele (DW).

Naprimjer, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vjernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osjećaju gađenje prema konzumiranju insekata.

Ipak, prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni dio ishrane za oko dvije milijarde ljudi širom svijeta, posebno u djelovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.

Brašno od larvi crva sada dozvoljeno u EU

Evropska unija (EU) je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta – žutog crva brašnara (Tenebrio molitor). Dakle, ne radi se o konzumiranju coijelih crva.

Ovo visoko proteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hljeba i kolača, proizvodima od sira, tjestenini i prerađenim proizvodima od krompira.

Nema zdravstvenog rizika

Brašno od larvi žitnog crva – brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbjednost hrane u Njemačkoj.

Prije odobrenja, proizvođači moraju podnijeti zahtjev za svaku vrstu insekta koji žele da plasiraju na tržište, u skladu sa Uredbom EU o „novoj hrani“. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) sprovodi temeljnu naučnu procjenu, kako bi osigurala da je hrana bezbjedna za ljudsko zdravlje.

Dozvoljene količine su ograničene: hljeb smije da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.

Mogući patogeni u brašnu eliminišu se UV-zračenjem prije upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.

Portal Analitika