Kako piše Jutarnji list, cijelim finansijskim svijetom opet je zavladao strah - s jedne strane, strah da ni 110 milijardi eura Grčkoj neće biti dovoljno za spas, a s druge strane, strah da je Grčka samo prva u nizu „razuzdanih“ mediteranskih zemalja čije će zaduživanje prvo urušiti njihove ekonomije, a potom ugroziti i samu Evropsku uniju. Tezu da je Grčka samo prva u nizu potkrijepile su juče izjave najviših funkcionera. Portugalu bi trebalo takođe stotinjak milijardi eura pomoći, a Španija bi se mogla pojaviti sa zahtjevom za daljnjih 280 milijardi eura. Niko se ne usudi ni da pomisli što bi bilo da se zaljulja i Italija, sedma po veličini svjetska ekonomija.
Španski premijer Hose Luis Rodrigez Zapatero odlučno je i ljutito demantovao da Španiji treba pomoć kao Grčkoj. Kaže kako je nedopustivo da takve glasine ruše španski rejting i podižu prinose na njene državne obveznice. Međutim, iz same Evropske središnje banke, od ministara finansija nekih evropskih zemalja i čelnika MMF-a stižu posljednjih dana upozorenja da bi se grčki problemi mogli preliti u druge djelove eurozone, prije svega u Portugal i Španjolsku, dok Francusku i Njemačku svi i dalje tretiraju kao sigurne i stabilne.
Analitičari smatraju da se Portugalija i Španija namjerno izvlače u prvi plan i proglašavaju sljedećim finansijskim ‘bombama’ kako bi njihove vlade što prije donijele program konsolidacije sličan grčkome. U narednoj fazi ugrožene su Italija i Irska, a izvlačenje iz tog novog finansijskog armagedona moglo bi, prema procjenama analitičara UniCredita, koštati od 1.125 do 1.300 milijardi eura ili deset puta više nego spašavanje male Grčke.
No, da se kriza proširi i na spomenute zemlje eurozone, postao bi to globalni problem u čije bi se rješavanje uključile SAD, Kina, Japan i druge važne svjetske ekonomije, kao i MMF.
Za sada se evropski mirovinski i drugi investicijski fondovi pripremaju na veliki šoping najboljih vrijednosnih papira koji se mogu pojaviti na tržištu - obveznica zemalja sjeverne Europe, na čelu s Njemačkom. Novac za spas Grčke, dogovorenih 80 milijardi eura, daće opet evropski građani preko fondova koji će kupovati obveznice njihovih zemalja. Dio će svakako pokupovati i azijske zemlje koje su na globalnoj karti ‘u plusu’.
Finansijska tržišta su posljednjih dana i po cijeni obveznica pokazala kako jedva čekaju nove dobre papire. Najbolji primjer su prinosi na dvogodišnje obveznice: njemačkim dvogodišnjim obveznicama je u mjesec dana kamata pala sa 0,954 na 0,639 posto. Istovremeno, Grcima je cijena dvogodišnjeg zaduživanja u mjesec dana narasla tri puta - sa 5 na 14,3 posto, Portugalcima se također gotovo utrostručila, a Španiji gotovo udvostručila.
Sada je jasno na što se, u stvari, svodi spašavanje grčke ekonomije: umjesto da se sama dalje zadužuje po dvocifrenim kamatama, koje ne može platiti, za nju će se zadužiti pouzdane zemlje koje novac mogu dobiti s niskim kamatama. Proslijediće ga Grčkoj koja se tako automatski rješava golemog tereta preskupih dugova.
